Vijesti Top vijest
Nadbiskup Puljić: Bleiburg je metafora mučenja, progona i pogibije silnog mnoštva naših sunarodnjaka
Bleiburg je metafora mučenja, progona i pogibije silnog mnoštva naših sunarodnjaka. Zato se ovdje svake godine spominjemo u molitvama svih znanih i neznanih stradalnika koji su bez procesa i suda umirali po logorima i grobištima, istaknuo je nadbiskup Puljić u propovijedi
Bleiburg – Spomen svečanost na bleiburšku tragediju počela je u subotu, 12. svibnja molitvom odrješenja kod hrvatskoga groba na mjesnom groblju u Unterloibachu, koju je u zajedništvu sa svećenicima, počasnim gostima i okupljenim hodočasnicima predvodio zadarski nadbiskup i predsjednik HBK mons. dr. Želimir Puljić.
Potom su se sudionici u procesiji uputili do mjesta gdje je podignuta spomen-kapela gdje je misu za žrtve Bleiburga i Križnoga puta predvodio nadbiskup Puljić u koncelebraciji sa sedamdesetak svećenika.
Neposredno pred početak mise, riječ pozdrava uputio je ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić. Naglasio je, kako se ovo spomen-okupljanje održava na polju koje je „tako bremenito poviješću i ispunjeno spomenom na nebrojene žrtve, koje su se ovdje prije 73 godine nadale spasu, a umjesto toga započele teški križni put, koji je mnoge od njih odveo u smrt.
Spasenja bez križa nema, poučava nas to i ova povijesno-teološka lekcija”. Zahvaljujući predvoditelju slavlja, zahvalu je uputio i mjesnom biskupu biskupije Gurk-Klagenfurt mons. dr. Aloisu Schwarzu, kao i cijeloj Crkvi u Austriji na razumijevanju i brizi za ovu komemoraciju.
Prisutne je pak pozvao da dostajno odaju počast svim ratnim i poratnim žrtvama, osobito onima koji su bez suda ubijeni po završetku Drugoga svjetskog rata te su njihovi zemni ostaci zatrpani i sakriveni po poznatim i nepoznatim grobištima i jamama. „Učinimo to dostojanstveno, katolički, sabrano moleći Božje milosrđe kako za žrtve, tako i za počinitelje strašnih zločina, ali i za one koji i danas pronalaze izgovore za njih ili pak žele žrtve zloupotrijebiti u neke svoje sebične svrhe, ne bi li se i jedni i drugi obratili i pokajali.
Mislimo ovdje misli nade u ponovni susret s našim pokojnicima, misli oprosta i pomirenja, misli koje nas otvaraju budućnosti u svjetlu istine i pravednosti. Ispunimo se snagom koja dolazi odozgor kako bismo to uzmogli”, rekao je dr. Markić.
Na početku propovijedi nadbiskup Puljić je rekao: „Euharistijsko slavlje koje počinjemo slaviti vodi nas na Kalvariju na kojoj se dogodila žrtva po kojoj smo spašeni i otkupljeni. Osnaženi Kristovom smrću i uskrsnućem mi se bez straha i bojazni obraćamo Ocu nebeskome i kličemo: Isuse, spasi nas! Kriste, usliši nas!
Bleiburg je metafora mučenja, progona i pogibije silnog mnoštva naših sunarodnjaka. Zato se ovdje svake godine spominjemo u molitvama svih znanih i neznanih stradalnika koji su bez procesa i suda umirali po logorima i grobištima: od Dravograda, Kočevskog roga, Maribora i Tezna do Ogulina i Gospića, od Maceljskih šuma i Jazovke do Jasenovca i Gline, od Križevaca i Bjelovara do Srijemske Mitrovice, Sarajeva, Foče, Zenice i Mostara.
Crkva je duhom molitve i pijeteta od samih početaka imala praksu moliti za pokojne, kako u crkvama tako i na mjestima gdje su poginuli ili bili pokopani.
I ovogodišnje okupljanje vas hodočasnika iz svih dijelova Lijepe naše, Europe i svijeta u znaku je vjere, molitve i poštovanja prema žrtvama kolektivnog stradanja koje su počinili jugoslavenski partizani po okončanju Drugog svjetskog rata, a koje se desetljećima zatiralo, pravdalo ili umanjivalo”.
Ukazujući na retke iz Biblije, istaknuo je: „Dok neki pitaju treba li se stalno vraćati u prošlost i razmišljati o onomu što se davno zbilo, Jahve u Bibliji određuje neka se događaji ne zaboravljaju i neka se svake godine obilježavaju.
Pamćenje je sastavni dio identiteta obitelji, zajednice i naroda. A sveta misa, kao veliki spomen i sjećanje na svetu gozbu ljubavi, osobito je mjesto našeg urastanja u hod pamćenja i spasenjske povijesti. Misa je znak i naše kršćanske odgovornosti za lice Domovine koje treba odsijevati u njezinim uredbama i zakonima”.
Posvješćujući odgovornost prema ovozemnoj i nebeskoj domovini, nadbiskup Puljić je kao primjer istaknuo sv. Leopolda Bogdana Mandića koji se slavi upravo na današnji dan. Spomenuo je njegovu čežnju za Bokom Kotorskom, ali i Padovu u kojoj je svetac dugi niz godina svojom „zlatnom rukom” blagoslivljao i odriješivao grijehe.
Vraćajući misao u temu ratnih užasa, podsjetio je na mnoge molitve koje su uzdizale nebu u susretu s nasilnom smrću iz brojnih stratišta diljem Europe, a „posebice iz onih 1700 masovnih grobišta u kojima su stradali naši sunarodnjaci diljem Slovenije (600) i Hrvatske (850), BiH (90) i Srbije (180).
Njima su se danonoćno pridruživali članovi njihovih obitelji, prijatelji i rodbina. Oni su, naime, u tim tamnim trenutcima mržnje, prezira i progona, upućivali svoje molitve Svjetlu života s nadom ponovnoga radosnoga zagrljaja”.
U tom je kontekstu pročitao retke iz dnevnika Židovke Etty Hillesum nastradale 1943. u Auschwitzu, te ulomak iz potresnog „Pisma nerođenom djetetu” koje je napisala Ivanka Škrabec, žena slovenskoga domobrana koju su partizani umorili 3. lipnja 1942. skupa s djetetom u njezinoj utrobi, te rekao: „Hvala ti, Ivanka, na ovom divnom svjedočanstvu čestite žene i majke.
Neizmjerna ti hvala što si svoje srce oslobodila od osjećaja mržnje prema onima koji su te mučili i zadavili. Hvala ti što i nas potičeš gledati na Blajburšku tragediju nekim drugim i drugačijim očima; očima vjere i opomene, očima nade i pouzdanja. Zbog toga nam je Bleiburg opomena i poziv gledati na prošlost očima vjere i s pogledom uprtim u Onoga koji vodi povijest ljudi i naroda”.
Vrijeme u kojem živimo traži nove ljude, stvaratelje novog svijeta, nove i drugačije Hrvatske i Europe. Na potezu su angažirani kršćani koji se nadaju, vjeruju i ljube, koje prožima duh evanđelja pa su kadri živjeti i svjedočiti mir, ljubav i toleranciju.
Pred iskustvom netrpeljivosti zbog čega su i Hrvatska i Europa u XX. stoljeću gorjeli u plamenu mržnje i prezira, današnji poklonici Kristovoga križa i štovatelji križnih putova naše stradale braće, osjećaju se pozvanima svjedočiti i propovijedati utopiju mira, ljubavi, praštanja i povjerenja, kako bi nas Gospodin očuvao od „kuge, glada, rata i zla vremena”, a našoj Domovini udijelio trajnu stabilnost i toliko žuđen mir i slobodu, koju su nam izvojevali naši hrabri branitelji, istaknuo je u propovijedi predsjednik HBK, te izrazio zahvalnost Bogu za očeve i majke koji su stoljećima bili postojani i vjerni svojim korijenima i svojoj povijesti, te bili ponosni na svoje kršćansko i hrvatsko ime.
Radosni smo i zbog tolikih mladih koji su otkrili Krista kao jedinoga i pravoga prijatelja komu mogu povjeriti svoje brige i svoje probleme, rekao je nadbiskup Puljić, te nastavio da nas „euharistija osposobljava gledati stvari nekim drugim očima; očima srca i vjere, pa već ovdje anticipiramo novo nebo i novu zemlju.
Ona nam najavljuje uskrsno svjetlo po kojemu bivamo sposobni ‘gledati srcem obećanja buduće nade’. I otkrivati kako brojna stradanja i žrtve za slobodu imaju svoj puni smisao samo ako ih se poveže s kalvarijskom žrtvom Sina Božjega koji nas je svojom mukom, smrću i uskrsnućem spasio i oslobodio. I utemeljio Crkvu u kojoj nastavlja po euharistiji živjeti među nama.
Stoga, Njemu, jedinome Otkupitelju i Spasitelju čovjeka, danas na Blajburškom polju kličemo i molimo: Dođi Gospodine Isuse! Dođi k nama i nahrani nas svojom Riječju i svojim Tijelom. Dođi u pohode hrvatskome puku i svim narodima ovoga staroga kršćanskoga kontinenta Europe. Pohodi sve naše obitelji koje se raduju Trećem susretu hrvatskih katoličkih obitelji, u rujnu u Solinu”.
Propovijed je nadbiskup zaključio stihovima pjesme p. Petra Perice, ubijenog zajedno sa 60 dubrovačkih intelektualaca na otočiću Daksi, 25. listopada 1944.
Nakon popričesne molitve nadbiskup Puljić je izrazio radost što je ne samo predvodio to slavlje, nego i osjetio „ponos na vas, dragi hodočasnici koji ste ovako dostojanstveno sudjelovali kod ovoga slavlja.
Ponosna sabranost na molitvu, na ono ozračje koje se samo osjetiti može, i siguran sam da se vraćamo kući radosni zbog ovoga zajedništva koje smo ovdje osjetili i preporučamo Bogu i našem sv. Leopoldu naše ljude kako u domovini, tako i u inozemstvu.
Preporučujemo našu budućnost, naše obitelji, sve one koji su zauzeti za javne poslove u našoj Domovini neka Gospodin blagoslovi njihova nastojanja kako bi ona bila domovina blagostanja, sreće, zadovoljstva i kako bismo se radovali što tamo živimo, radimo i nju izgrađujemo”.
U osvrtu pak na reakcije koje su se mogle čuti proteklih dana vezano uz ovu komemoraciju nadbiskup je poručio: „Mi se samo želimo Bogu moliti i Bogu preporučiti one koji su stradali i potaknuti sve da se konačno završi Drugi svjetski rat, da se tako izrazim, da izgrađujemo domovinu, ali da ne zaboravljamo one koji su bez suda i osude stradali. Suosjećamo sa svima onima koji i danas osjećaju tu ranu i nose ju u svojoj duši, i molimo sve neka imaju razumijevanja”.
Misno slavlje pjevanje je uveličao Katedralni zbor sv. Stošije iz Zadra, pod vodstvom mo Žana Morovića uz orguljašku pratnju Dragana Pejića, Martine Petani, prof. i Stipe Gabrića. Kod mise su posluživali bogoslovi Zadarske nadbiskupije pod vodstvom ceremonijara Frane Šindije, te pitomci Bogoslovnoga sjemeništa iz Rijeke i bogoslovi Hercegovačke franjevačke provincije.
Ovom spomen činu nazočio je i predstavnik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, g. Idriz ef. Bešić koji je poslije misnoga slavlja izrekao molitvu za nemali broj bleiburških i poslijebleiburških žrtava islamske vjeroispovijesti.
Komemoraciju je organizirao Počasni bleiburški vod, a liturgijski dio komemoracije u ime HBK i BK BiH Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i Hrvatska katolička misija u Klagenfurtu.
Komemoracija se odvijala pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora. Supokrovitelj je Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine.
Komemoraciji je prema procjeni organizatora nazočilo oko deset tisuća hodočasnika, među njima i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković zajedno sa saborskim zastupnicima, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske dr. Goran Marić, ministar državne imovine, kao i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja.
Također su nazočili i drugi ministri, diplomati i dužnosnici iz Republike Hrvatske, kao i iz Bosne i Hercegovine na čelu s dr. Draganom Čovićem, hrvatskim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
IKA / Kamenjar
