NAKON 30 GODINA HIPERINFLACIJA OPET KUCA NA VRATA? Stručnjak odgovara hoćemo li opet vidjeti divljanje cijena…

Suosnivač Twittera i vlasnik Squarea Jack Dorsey u nedjelju je prilično uzburkao tržište kad je izjavio da je u svijetu već počela hiperinflacija i da sad vidimo početak promjena, ali kako je riječ o čovjeku kojega mnogi opisuju kao ekscentrika, pitanje je koliko vjerovati njegovim riječima.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada su potrošačke cijene u SAD-u stigle vrlo blizu 30-godišnjeg maksimuma, zbog čega mnogi sumnjaju da je problem s inflacijom puno gori nego što se to dosada mislilo.

Tako je predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell u petak prvi put priznao kako će inflatorni pritisci vjerojatno trajati dulje nego što je to itko očekivao, napominjući da bi mogli potrajati do kraja sljedeće godine. 

Ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić kaže da bi jača inflacija, kakvu bilježimo ovih mjeseci, mogla potrajati do kraja prvog kvartala iduće godine i uz mogućnost da se pritisci na jačanje cijena nastave cijele 2022., pod uvjetom da se ne pojavi neka nova varijanta koronavirusa koja bi cijeli svijet opet bacila na koljena.

Jurčić navodi kako je globalna proizvodnja u pandemiji koronavirusa pala za tri do četiri tisuće milijardi dolara dok su središnje banke upucale deset tisuća milijardi dolara u financijske sustave te iako izgleda da je to primarni okidač za inflaciju, nju su zapravo uzrokovali potrgani lanci opskrbe, a ne središnje banke i tiskanje novca. 

Nije krivo tiskanje novca

Naime, ekonomist ističe kako je zbog prekida u proizvodnji za vrijeme lockdowna došlo do nestašice repromaterijala svih vrsta, a popuštanjem mjera odjednom je došlo do velike potražnje za finalnim proizvodima, što zbog nužnosti, što zbog psihološke potražnje za svime i svačime nakon lockdowna – a to je u konačnici izrodilo inflaciju.

Jurčić ističe kako je posljednju veliku krizu 2008. godine izazvala velika inflacija cijena nekretnina u SAD-u, nije bilo monetarne inflacije te kako današnja inflacija nije posljedica štampanja novca iako ga se velikodušno štampalo.

Za inflaciju su krivi prekinuti opskrbni lanci, cijena prijevoza koja je skočila i do deset puta te visoka cijena energenata, kaže ekonomist istaknuvši kako će u prvom kvartalu iduće godine pritisak inflacije bit će manji jer će proći zima, što će kao posljedicu imati pad cijena energenata, a kako bude prolazilo vrijeme, sve će se više i više oporavljati tržište repromaterijala pa neće biti nestašice. 

Razvijene zemlje se nakon korone počinju sve više orijentirati na vlastite dobavljače koji su uvijek skuplji nego strani, kao što smo vidjeli u ovoj krizi, kaže ekonomist, navodeći da to generira onu ‘dobru inflaciju’ jer će domaći dobavljači više zaraditi i moći će svojim radnicima ponuditi više plaće.’

Zaključuje kako je to prilika i za Hrvatsku jer smo upravo osjetili koliko je skupa ‘uvozna’ inflacija smanjujući domaći dohodak u korist trećih zemalja.