Nakon afere Žalac, europski tužitelji imaju još 35 slučajeva koji ukazuju na zloupotrebe EU sredstava u RH

U Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) u zagrebačkoj Ilici trenutačno je 35 predmeta koji ukazuju na moguće zloupotrebe sredstava fondova EU. Samo je 25 predmeta DORH dostavio nakon 10. studenoga, datuma nakon kojeg su bili obvezni dostaviti predmete iz moguće nadležnosti Ureda europskog tužitelja. Do tog datuma DORH je dostavio 10 takvih predmeta, među kojima je i onaj o tzv. aferi softver koji je rezultirao uhićenjem bivše ministrice Gabrijele Žalac. 

Na dan (srijeda) kada je Jutarnji list objavio tekst o tome da im DORH niti 20 dana nakon što su postavili upit o rezultatima provedenog nadzora postupanja USKOK-a, daljnjim izvidima u aferi softver te o broju predmeta koje je DORH prijavio Uredu europskog tužitelja, dobili su odgovor iz DORH-a, iako su upit poslali još 7. prosinca. Ukupno 35 predmeta je na stolu Tamare Laptoš, koja je na čelu Ureda europskog javnog tužitelja, a u kojem su još i Tomislav Kalember i Sani Ljubičić, ali to ne znači da se vodi isto toliko istraga.

Naime, riječ je o predmetima koje je dostavio DORH, a u kojima se iznose sumnje na zloupotrebe europskog novca. Još u srpnju smo objavili da je Ured europskog javnog tužitelja počeo istragu protiv novogradiškoga gradonačelnika i SDP-ova saborskog zastupnika Vinka Grgića zbog primanja 100.000 kuna mita od Kreše Peteka u zamjenu za dodjelu 4,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU za izgradnju reciklažnog dvorišta u Novoj Gradiški.

Prvi slučaj

Uz Grgića i Peteka, koje USKOK u aferi Janaf sumnjiči da su namještali višemilijunski posao izgradnje solarne elektrane, istragom europskog javnog tužiteljstva obuhvaćeni su i I. Š. i S. K. koji se sumnjiče za prilagođavanje dokumentacije za izgradnju reciklažnog dvorišta, doznaje se iz izvora bliskih istrazi.

To je prvi slučaj istrage tužiteljstva Europske unije koje je početkom srpnja zatražilo od Hrvatskog sabora skidanje imuniteta Grgiću radi pokretanja kaznenog postupka zbog sumnje u primanje mita te zloupotrebu položaja i ovlasti. Spekulira se da je predmet istrage Ureda europskog tužitelja i bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, i to također vezano uz nabavu računalnog programa dok je bio ministar regionalnog razvoja i fondova EU.

Na upit Jutarnjeg lista iz Ministarstva regionalnog razvoja 10. prosinca poručili su da ne mogu komentirati radnje istražnih tijela niti su imali komentar o tome da se nad Tolušićem provode izvidi. Međutim, prema nekim neslužbenim informacijama, USKOK-u je dostavljena dokumentacija o tome da se bivši HDZ-ov potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, nakon što je napustio politiku, upustio u obiteljski biznis i danas je vlasnik OPG-a Terra Slavonia koji proizvodi vino znakovitog brenda Apolitico. U tim se dokumentima iznose sumnje da su se uvjeti natječaja prilagođavali Tolušiću, da su u to bili uključeni i nižerangirani službenici Ministarstva koji su sada o tome progovorili istražiteljima. 

Je li nadzorom utvrđeno da u radu USKOK-a na tom predmetu nije bilo nikakvih propusta i da je odluka o završetku rada na tom predmetu bila opravdana ili je možda utvrđeno da je ta odluka bila preuranjena, pitali su DORH. Iz DORH-a su odgovorili da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske odgovorilo objavom priopćenja.

Dakle, nisu dobili odgovor na upit koji su postavili vezano uz odluku o kaznenom progonu protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac. Pitali su kada su angažirani “informatički stručnjaci”, odnosno vještaci i kada je USKOK zaprimio njihov nalaz i mišljenje? Kada su naloženi “financijski izvidi” i kada je USKOK zaprimio rezultate tih izvida? Je li USKOK od SAFU zatražio provođenje ex post nadzora vezano uz sporni posao i kada je dobio rezultate tog nadzora? Na ta su pitanja odgovorili da, s obzirom na fazu postupanja u predmetu, odnosno zbog toga što su izvidi u tijeku, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne može davati informacije.

Inače, kao što je poznato, Ured europskog tužitelja istražuje i kazneno goni sljedeće vrste prijevara i drugih kaznenih djela koja imaju utjecaj na financijske interese EU – prijevare povezane s rashodima i prihodima; prijevare povezane s PDV-om (ako uključuju dvije države članice ili više njih i u vrijednosti su od najmanje 10 milijuna eura), pranje novca stečenog prijevarom proračuna EU; aktivna i pasivna korupcija ili pronevjera koja utječe na financijske interese EU te sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji ako su njezine aktivnosti usmjerene na počinjenje kaznenih djela protiv proračuna EU.

Nepoznati zaključci

Kad je riječ o nadzoru nad radom USKOK-a koji je najavila glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, novinare Jutarnjeg zanimalo je prije svega ono što u priopćenju DORH-a o rezultatima provedenog nadzora nije stajalo, a to je kakvi su zaključci doneseni.