Vijesti Najčitanije

Nakon medijske hajke dr. sc. Pavelić više nije dekan: Donosimo njegov bogat životopis

Nakon medijske hajke dr. sc. Pavelić više nije dekan: Donosimo njegov bogat životopis

Dr. Krešimir Pavelić više nije dekan Medicinskog fakulteta u Puli, jer je podnio sotavku. Potvrdio je to rektor sveučilišta “Juraj Dobrila” dr. Alfio Barbieri. 

“Da, možemo reći da smo tu odluku donijeli zbog njegovih istupa, mada ja nisam stručnjak u tom znanstvenom području.”, rekao je dr. Barbieri. 

Barbieri je na temu Medicinskog fakulteta, odnosno činjenice da Sveučilište u Puli još nema dopusnicu za rad, rekao da je to zapravo rezultat kršenja Zakona o znanosti i visokom školstvu.

“Nacionalno vijeće se neprijateljski ponaša prema nama, jer ja ne vidim nijednu prepreku da nam se ta dopusnica dodijeli. Iza svega vidim djelovanje neformalne mreže medicinskih lobija jer smo pozitivno mišljenje dobili i od samog premijera Andreja Plekovića, ministra znanosti Radovana Fuchsa i ministra zdravstva Vilija Beroša. Zašto svi dobivaju dopusnicu osim nas?”, pita se Barbieri.

Što je sporno izjavio dr. Pavelić?

Krešimir Pavelić (69), doktor medicine i doktor medicinskih znanosti i bivši dekan fakulteta medicine u Puli iznio je svoje stajalište o pandemiji i cijepljenju koji odudara od glavne struje i onoga što promovira Stožer. Za iznesene je teorije citirao studije i članke, a video više nije dostupan.

Pavelić je istaknuo kako je “vrlo teško utvrditi koja je eventualna korist od cijepljenja s obzirom na komplikacije te nevjerodostojnost informacija i upisnih dijagnoza smrti od Covida.”

Naglasio je i kako su američki istraživači dokazali da koronavirus izaziva jak imuni odgovor i stoga ograničavanje kretanja oboljelih na određen broj mjeseci nije znanstveno niti racionalno utemeljeno.

“Pozivam Stožer da hitno izmjeni tu odluku jer znanstveni podaci pokazuju sasvim drugačije. Najnovija studija klinike Cleveland pokazuje da osobe koje su preboljele Covid ne obolijevaju ponovno i ne trebaju biti cijepljene. Među zaposlenicima, niti jedna osoba, od njih 2579 nije oboljela od Covida, iako nije cijepljena. Koliko znam, danas se propagira cijepljenje i u osoba koje su preboljele bolest”, rekao je dr. Pavelić.

Najavljuje se treći val i povezuje se upravo s procijepljenosti. Osobe koje su se cijepile ne smiju davati krv jer se opasan spike protein može prenijeti na primaoca. Iz svega navedenog, zaključak je da je katastrofalna tendencija zanemarivanja prirodnog imuniteta i naglašavanje onog dobivenog cijepljenjem radi izdavanja „zelene putovnice“. To je apsurd, istaknuo je Pavelić, a njegove su izjave dočekane s neodobravanjem.

Dopisni član HAZU-a

Dr. sc. Pavelić je znanstveni savjetnik i redovni profesor u trajnom zvanju. Osnivač je i dugogodišnji pročelnik Odjela za molekularnu medicinu Instituta “Ruđer Bošković” te osnivač i pročelnik Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.

Obnašao je funkciju generalnog tajnika međuvladine organizacije European Molecular Biology Conference (2008-2013) čiji je bio i potpredsjednik (2004-2008). Redoviti je član European Academy for Sciences and Arts, Redoviti član European Molecular Biology Organization (EMBO akademije). Dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1992. te redovni član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Član je upravnog vijeća European Molecular Biology Laboratory (EMBL) a obnašao je i funkciju člana stalnog odbora European Medical Research Council, Europske znanstvene zaklade.

Obnašao je dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske i člana Saborskog odbora za državne nagrade za znanost te predsjednika Odbora za državne nagrade iz prirodnih znanosti RH. Obnašao je i funkciju eksperta za molekularnu medicinu pri parlamentarnim raspravama Europskog parlamenta na inicijativu Transradikalne stranke.

Završio je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1975. godine, magistrirao 1977. a doktorirao 1979. Znanstveni savjetnik postao je 1985. a redovni profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu 1990. godine. U nekoliko navrata boravio je na specijalizaciji ili kao profesor u SAD i Njemačkoj (Roswell Park Memorial Institute, Buffalo, New York, Institut für Physiologische Chemie, Krankenhaus Eppendorf, Hamburg, College of Medicine, Cincinnati, Ohio Mayo Clinic, Rochester, Minnesota). Do sada je objavio 300 znanstvenih radova u uglednim međunarodnim časopisima.

Sudjelovao je na preko 200 međunarodnih znanstvenih skupova kao pozvani ili plenarni predavač. Vodio je brojne domaće i međunarodne znanstvene projekte. Odgojio je stručnjake od kojih su neki sada direktori medicinskih iI/ili znanstvenih ustanova. Vodio je preko 50 doktorata i magisterija.

Nagrađivan je dvjema nagradama Rektora Sveučilišta u Zagrebu (1973. i 1974.), nagradom Drage Perovića (1973), federalnom nagradom za mlade znanstvenike ispod 30 godina starosti (1978) te nagradom “Vuk Vrhovac”(1980). Godine 1993. dobio je nagradu Yamagiwa-Yoshida koju dodjeljuje International Union Against Cancer, 1997. Nagradu Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, a 1998. godine nagrađen je Godišnjom državnom nagradom za znanost.

Dobitnik je Fulbrightove stipendije vlade SAD-a. Najveće međunarodno priznanje za svoj znanstveni rad dobio je postavši redovni član EMBO godine 2002. najjače svjetske akademije znanosti o životu koja broji oko 60 nobelovaca.

Dao je značajan doprinos problematici prirode transformiranih stanica te razvoja novih prolijekova i medicinskih sredstava.

ŽIVOTOPIS

Izvor:Narod.hr

Autor: ig/Foto: Snimka zaslona/DepositPhotos (Fotomontaža: Narod.hr)

#cijepljenje #COVID-19 #dekan #Krešimir Pavelić #Alfio Barbieri

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.