Naser Orić: Zločini srpskih snaga bili bi i veći bez djelovanja Armije BIH

Orić je dao intervju prije nego što je prošlog tjedna uhićen u Švicarskoj po tjeralici koju je za njim raspisala Srbija zbog sumnji u ratne zločine Ratni zapovjednik obrane Srebrenice Naser Orić izjavio je u intervjuu kako bi zločin kojega su u srpnju 1995. godine počinile snage bosanskih Srba kada su u toj enklavi počnile genocid bio manji da su Glavni stožer Armije BiH i postrojbe raspoređene na tuzlanskom području odlučnije reagirale. "Da budemo načisto: srpska vojska i policija pobile su Srebreničane. Biografije njihovog vojnog i civilnog zapovjedništva kao i tisuća njihovih boraca i policajaca zauvijek će biti obilježene genocidom i zbog toga će sramotu nositi i njihovi praunuci. Ali zbog toga što nisu poduzeli da taj zločin bude manji, mrlja će ostati i na obrazu pojedinih zapovjednika Drugog korpusa i Glavnog stožera Armije BiH", izjavio je Orić u intervjuu kojega je u ponedjeljak objavio sarajevski "Dnevni avaz". U Srebrenici je ubijeno više od osam tisuća Bošnjaka. Orić je dao intervju prije nego što je prošlog tjedna uhićen u Švicarskoj po tjeralici koju je za njim raspisala Srbija zbog sumnji u ratne zločine. Orić je trenutačno u švicarskom ekstradicijskom pritvoru gdje čeka odluku vlasti u Bernu hoće li biti izručen Srbiji. U opširnom je intervjuu najavio je put u Švicarsku uz konstataciju kako nema zbog čega strahovati jer su povučene sve tjeralice koje su za njim ranije raspisane. U ispovijedi koja je trebala biti objavljena uoči 20. obljetnice srebreničke tragedije, Orić je kao jednog od krivaca na bošnjačkoj strani za sve što se dogodilo imenovao tek Seada Delića koji je 1995. godine obnašao dužnost zapovjednika Drugog korpusa Armije BiH stacionirnog u Tuzli jer je on, kako tvrdi Orić, odbijao poduzeti vojnu akciju kojom bi se otvorio i održao koridor za povlačenje Bošnjaka iz Srebrenice nakon što su srpske snage pregazile enklavu. Orić koji je obnašao dužnost zapovjednika 28. divizije Armije BiH zadužene za obranu Srebrenice iz enklave je evakuiran helikopterom 29. svibnja 1995. godine i prebačen u Tuzlu. Kada je tamo stigao prenijeli su mu kako je razrješen zapovjedne dužnosti. "To mi je bila poruka da se ne petljam oko Srebrenice a Srebrenica samo što nije pala u Mladićeve ruke", kazao je Orić. Pojasnio je kako se već tada moglo naslutiti što se sprema jer je bilo jasno grupiranje srpskih snaga za napad na Srebrenicu a to su potvrđivali i obavještajni podaci mirovnih snaga UN (UNPROFOR) kao i Armije BiH iz same Srebrenice. Orić tvrdi kako je od generala Delića tražio da ga rasporedi na bilo kakvu zadaću na terenu no ovaj je to navodno odbio a sve što mu je ponudio bilo je da sjedi u prislušnom središtu i tu sluša razgovore koji su se vodili radio vezama. "I sada se pitam je li to bila njegova osobna netrpeljivost prema meni ili možda plan viših vojnih i civilnih struktura", kazao je Orić. Jedina postrojba koja je mogla izravno intervenirati prema Srebrenici, kako tvrdi Orić, bila je 24. divizija Armije BiH no ona je bila veoma loše opremljena i oslabljena sudjelovanjem u borbama na sarajevskom ratištu. Kazao je kako je privatnim kanalima pokušao intervenirati kod tadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića da se toj postojbi osigura oprema i oružje za akciju no nije pojasnio je li Izetbegović reagirao i kako. Kada je napad na Srebrenicu već počeo, kako navodi Orić, s isturenih se položaja Armije BiH ipak pokušalo krenuti ka enklavi te se uz napade ali i pregovore sa srpskom stranom uspjelo osigurati kratkotrajno otvaranje koridora kroz kojega je prema slobodnom teritoriju uspjelo proći više tisuća ljudi. "Koliko god da ih je izašlo, moglo ih je izaći još sigurno dvije, tri tisuće da smo imali adekvatnu vojnu potporu Drugog korpusa. To i danas nakon 20 godina govorim s velikom gorčinom i bijesom", kazao je Orić. Podsjetio je kako u konačnici nitko u strukturama Armije biH nije odgovarao niti je smijenjen s dužnosti zbog pada Srebrenice a tvrdi kako je osobno svo vrijeme nakon toga bio žrtvom uhođenja, spletki i podmetanja s ciljem da se sva odgovornost svali na njega. Dio te urote, kako navodi, je i činjenica da je tri godine "uzalud odležao u Den Haagu" no ističe kako mu je to ipak bilo korisno jer je tamo vidio zapovijedi "najviših obavještajnih tijela" kako ga treba kompromitirati. "Znam da su bili presretni kad sam uhićen ali nisu računali da ću ja u Haagu vidjeti dokumente i doznati tko mi je sve radio o glavi", kazao je Orić. Oriću je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslabiju (ICTY) sudio po optužnici koja ga je teretila za ratne zločine nad Srbima u selima u okolici Srebrenice no on je 2008. godine pravomoćno oslobođen.