Nazor: Hrvatska prije Maslenice nalazila se u pat poziciji

Povodom obilježavanja Dana grada Biograda i 22.obljetnice VRO Maslenica, Gradska knjižnica Biograd na Moru je organizirala predstavljanje knjige „Operacija Maslenica – sjećanje sudionika“ autora Tomislava Šulja i Vladimira Bernardića. Ovo predstavljanje održano je u Kapetanskom klubu marine Kornati, znakovito, 22.siječnja 2015. s početkom u 18h, točno na dan kada je prije 22 godine započela spomenuta operacija, te je okupilo solidan broj sudionika. Knjigu su predstavili Tomislav Šulj, jedan od autora, te doc.dr.sc.Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra Domovinskog rata i urednik knjige. Ravnateljici biogradske knjižnice Jelki Sipini je, u uvodnom dijelu, pripala čast predstaviti svoje goste i reći nekoliko rečenica i osobnih impresija o knjizi, a naročito iz razloga što je biogradska knjižnica prva u kojoj se uopće i održala promocija te knjige. „Knjigu na oko 500 stranica čini memoarsko gradivo – prikupljena i zapisana sjećanja sudionika operacije s obje strane. Spomenuta knjiga o operaciji kodnog naziva „Gusar“, odnosno „Maslenica“, pitko se čita i nezaobilazna je literatura u proučavanju građe iz vremena Domovinskog rata.“, istakla je Sipina. Autori Tomislav Šulj i Vladimir Brnadić sastavili su knjigu na temelju izjava sudionika pripremljenih za potrebe dokumentarnog filma HRT-a Operacija Maslenica. U planu je bilo da se u filmu VRO Maslenica obuhvati u dva nastavka, ali je na kraju realiziran samo jedan dokumentarni film. Autori su potom, umjesto 70 sudionika operacije koji se pojavljuju u filmu, u knjizi na 500 stranica obuhvatili sjećanja 117 hrvatskih branitelja o čak 321 događaju koji se zbio tijekom same operacije. Tomislav Šulj je govorio i o nedostacima knjige, kao što je izostanak iskaza generala Gotovine i Markača i dr. važnih sudionika akcije te pozvao, kao vanjski suradnik HMDCDR, na suradnju sve sudionike koji bi htjeli svjedočiti o toj operaciji u svrhu daljnje znanstvene obrade povjesničara. „Vrlo često se u javnosti govori samo o prvih 72 sata operacije koja je započela na današnji dan prije 22 godine. Dok se drugi, znatno duži i teži dio, protkan tragedijama i ljudskim gubicima, u kojem su se odvijale vrlo teške borbe za očuvanje dostignutih linija, pomalo prešućuje. Unatoč tome što se pojavljuju neka mišljenja da je operacije provedena zbog izbora za tadašnji Županijski dom Sabora RH, ona je bila nužna u tadašnjim okolnostima, a njezin ishod je pozitivan. Problemi u pripremi i izvođenju operacije ukazali su na sve ono što Hrvatska vojska mora poboljšati u kasnijim operacijama za oslobođenje države“, rekao je Tomislav Šulj. Osvrnuo se na ulogu Biograda u svemu tome i percepciju da je Biograd izvan događaja, a potom spomenuo srpske izvore o njihovim osvetničkim pohodima i bjesomučno granatiranje Biograda, kada su srpske snage namjerno uništavale civilne ciljeve u Biogradu i okolici. Osvrnuo se na činjenicu kako se o tome danas malo govori, a u prilog tome naveo je nemogućnost da se na internetu pronađe podatak o točnom datumu, primjerice, kada su srpske granate u proljeće 1993. godine na plaži Soline usmrtile civile. Također je iznio zanimljiv podatak naveden u knjizi o posebnoj hrabrosti i snalažljivosti branitelja s područja Biograda, kojem nisu uspjeli saznati ime, a koji je specijalnoj postrojbi HOS-a, koja je tada držala položaj u Škabrnji, noću, bez upaljenih svjetala vozio hranu tzv. „cestom smrti“ Prkos – Škabrnja, izloženoj stalnoj neprijateljskoj paljbi iz pravca Biljana. Ravnatelj HMDCDR-a Ante Nazor je naglasio da su u knjizi objavljena i sjećanja neprijateljskih vojnika, a da izvori srpske provincijencije potvrđuju opravdanost potez tadašnjeg hrvatskog državnog vodstva, budući da se Hrvatska prije Maslenice nalazila u pat poziciji, jer je praktički bila presječena na pola, a njezina prometna povezanost, kao i pomoć području BiH na kojem su tada Hrvati bili u vrlo teškom položaju, ovisila je o lijepom vremenu i trajektnoj liniji Prizna – Žigljen. Pohvalio je svoje suradnike i istaknuo Domovinski rat kao najslavnije razdoblje hrvatske povijesti. „Branitelji su savjest ovog društva i temelj suvremene Hrvatske, ma koliko to pokušavali obezvrijediti neke nevladine udruge i pseudoznanstvene skupine.“, govorio je Nazor te istaknuo motiv domoljublja kao presudni čimbenik u obrani Hrvatske. O problemu današnje medijske slike Hrvatske, kada se plasiranjem poluistina pokušavaju relativizirati događaji iz Domovinskog rata i izjednačiti krivnja, bilo je govora u manje protokolarnom i neformalnom druženju nakon predstavljanja knjige.