Nazor: Teza o agresiji RH na BiH je u suprotnosti s činjenicama

HAZU, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i Hrvatski studiji pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora organiziraju znanstveni skup “Domovinski rat – mogućnosti znanstvenog pristupa”. U Studiju 4 o tome je govorio Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. “Cilj skupa je 20 godina nakon završetka rata progovoriti o mogućnostima znanstvenoga pristupa, želi se naglasiti interdisciplinarna mogućnost. Ne govori se samo o političkoj i vojnoj povijesti nego i o događajima i životu nakon rata, uvjetima u kojima žive branitelji, o podjelama u društvu koje su nastale kao posljedica rata, o filmu, književnosti, fotografijama i tome kako mogu pridonijeti poznavanju Domovinskog rata”, rekao je Nazor. Rekao je kako povjesničari ovise o sređenosti i dostupnosti izvora. “Nakon završetka nekog događaja treba proći neko vrijeme da se izvori srede, da postanu dostupni i da se na temelju izvora rekonstruira što se događalo u tom procesu. Možemo reći da smo do sada dobili jedan dobar okvir što se tiče neke opće razine, ali još postoji mnogo detalja koje bi trebalo proučiti, istražiti i na temelju toga donositi zaključke. Nitko od nas ne može biti apsolutni gospodar neke ‘istine’, ali nama povjesničarima i znanosti je vrlo važno da se poštuje neka znanstvena procedura”, dodao je. Nazor smatra kako se o svemu može raspravljati, ali se ta rasprava mora temeljiti na relevantnim izvorima da bi se onda moglo nešto zaključivati. Izjavio je kako smo svjedoci da je mnogo toga “upucano” u javni prostor što nije utemeljeno na izvorima i mi zapravo bolujemo od percepcija koje su nametnute. “Sada je npr. vrlo aktualna teza o agresiji Hrvatske na BiH koja je totalno u suprotnosti s činjenicama, s izvorima i neprihvatljiva je s hrvatskoga gledišta”, naglasio je. Rekao je kako se i o tome govorilo na skupu jer su upozorili na neke percepcije nametnute u javnosti, a koje padaju u vodu kada se suoče s konkretnim izvorima. “U ovom slučaju nama je olakšavajuća okolnost da imamo golem materijal, golemo gradivo koje su hrvatske snage zaplijenile u VRA ‘Bljesak’ i ‘Oluja’, dakle to je srpsko gradivo i na temelju njega se vrlo jasno može pokazati i dokazati je li Knin bio prekomjerno granatiran, je li bio neselektivno granatiran, koji su bili ciljevi agresorske vojske. Jednostavno je veliki nerazmjer između onoga što je percepcija u medijskom prostoru i onoga do čega su svojim istraživanjima došli znanstvenici. Onog trenutka kada u medijskom prostoru znanstvenici dobiju barem jednaki tretman i jednako vrijeme kao što dobivaju neki kolumnisti, neki pojedinci koji svakodnevno imaju priliku govoriti o tome, a govore sasvim neprecizno i netočno, onda ćemo moći reći da su rezultati znanstvenog istraživanja nešto postigli”, zaključio je Nazor.