Ne možete otplaćivati kredit za stan? Spasite dom plaćanjem najamnine!

ZAGREB   Ministarstvo pravosuđa priprema još jednu izmjenu Ovršnog zakona, a novine su usmjerene, kako doznajemo, na to da se, koliko je to moguće kad je u pitanju prisilna naplata, zaštite ovršenici i to prvenstveno građani koji nisu platili svoje obveze.  Zato se ide u promjene  načina dostave rješenja o ovrsi, poboljšanje procedure utvrđivanja tko je doista dužnik, a najviše novosti vezano je uz ovrhe nad nekretninama, čime se građanima omogućava da određeno vrijeme i nakon rješenja o ovrsi ostanu u svome domu ili da u godinu dana pokušaju pronaći drugo riješenje za plaćanje duga kako ne bi izgubili stan ili kuću.

Odluka suda

Tako bi građani koji u ovrsi gube jedinu nekretninu, odnosno onu u kojoj žive  mogli zatražiti da u  njoj ostanu još šest mjeseci ili godinu dana dok ne pronađu alternativni smještaj. No, u tom bi slučaju morali plaćati najamninu. Na taj način želi se, objašnjavaju naši sugovornici  sačuvati dostojanstvo dužnika,  kako preko noći ne bi morali na ulicu. Objašnjavaju naši sugovornici i to da se Zakonom  o ovrsi nije mogla spriječiti ovrha na jedinoj nekretnini jer  bi to značilo socijalnu mjeru, a one su predviđene drugim zakonima, kako je to i učinjeno u zemljama koje su posegnule za tim rješenjima. Pružit će se građanima i mogućnost da, ukoliko je to ikako moguće ponude drugo rješenje za otplatu duga kako bi zadržali svoju  jedinu nekretninu u kojoj žive. Kad prime rješenje o ovrsi građani mogu sudu  predložiti  da odredi ovrhu na nekom drugom predmetu, koji se može prodati ali sami to nisu uspjeli učiniti. Sud može pristati i na otplatu na novčanim sredstvima ako procijeni da bi se u godinu dana na taj način mogao namiriti dug. Za to vrijeme  na stanu će biti zabilježena ovrha.

Najniža cijena

Mijenjaju se i pravila u prodaji nekretnina koje su predmet ovrhe. Te će se nekretnine ubuduće prodavati  na elektroničkoj dražbi i svi će imati pravo sudjelovanja, a ne samo uski krug koji prati ovrhe na sudovima. Na taj način, ističu naši sugovornici doista će se postići nadmetanje među više ljudi a ne samo dvoje ili troje koji na dan dražbe i fizički moraju biti na sudu. Podiže se i najniža cijena po kojoj se neka nekretnina može prodati. Dosad se u zadnjem krugu nekretnina prodavala za jednu polovicu vrijednosti. Sada će se nakon rješenja o procjeni vrijednosti, na što  će se građani moći žaliti, nekretnina u prvom krugu prodavati za četiri petine te vrijednost, a u drugom neće moći ići ispod tri petine procijenjene vrijednosti. Dosadašnja praksa pokazala je da građani često ni ne znaju da je protiv njih doneseno  rješenje o ovrsi ili za  njega doznaju  koju godinu kasnije, pa na taj način gube pravo na žalbu, čak i u slučajevima ovrhe nad nekretninama, a uz to plaćaju i visoke iznose kamata na početni dug. Događalo se da je rješenje o ovrsi doneseno 2011. godine, a  da je građanima dostavljeno 2013. godine.

Spora dostava

– Ne možemo sa sigurnošću reći da je to bilo namjerno, ali ako su ovršenici dobili ove godine rješenje doneseno prije dvije godine to moramo spriječiti.  I nismo doznali za jednak takav slučaj, kažu naši sugovornici koji su radili na pripremi zakonskih izmjena koje bi ovaj tjedan trebale u javnu raspravu. Zato se i predlaže mala, ali bitna izmjena koja kaže da  primjerice bilježnik rješenje o ovrsi mora donijeti ali i otpraviti u roku od 30 dana. To znači da će građani na vrijeme doznati da im prijeti ovrha, kako bi se mogli ili žaliti ili platiti dug bez visokih kamata. No, problemi nastaju i kod dostave. Ovrhovoditelji, odnosno oni koji kroz ovrhu nastoje naplatiti svoje potraživanje, često ne dostave dobru adresu svojih dužnika što opet dovodi do toga da građani ne znaju da su pod ovrhom ili se ovrše »krivi« ljudi koji nemaju isto ime i prezime. Zato  je sada bilježnik dužan  tražiti od Porezne uprave OIB  osobe kojoj prijeti ovrha, a ukoliko ga Porezna obavijesti da ne može dati takav podataka, odgovornost se ponovno vraća na ovrhovoditelja, odnosno onoga koji traži naplatu svog potraživanja. Od njega sud ili javni bilježnik traže dopunjene podatke, o rođenju, matičnom broju građana, posljednjem poznatom prebivalištu ili adresi. Ako ovrhovoditelj to ne učini  ili ako sud ili bilježnik  ni nakon tih dodatnih podataka ne mogu pribaviti OIB odbacuje se prijedlog za ovrhu.  Uz to sud će  kad se utvrde svi podaci o ovršeniku rješenje slati na zadnju adresu zabilježenu u evidenciji MUP-a , a ne ono koju je dostavila osoba ili tvrtka koja ovrhu traži. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE