Vijesti Najčitanije
Nema kraja krizi: Očekuje se pad BDP-a i 10. tromjesečje zaredom
Negativan doprinos očekujemo prvenstveno od investicija i osobne potrošnje, kažu makroekonomisti.
Premda solidan rast industrijske proizvodnje i izvoza podgrijava nadu da je u prvom tromjesečju gospodarstvo provirilo iz recesije, većina makroekonomista ipak očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) deseti kvartal zaredom.
Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu BDP-a u prvom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,3 posto na godišnjoj razini. Pritom jedan očekuje rast od 0,2 posto, dvoje stagnaciju, a ostali pad između 0,3 i 0,5 posto.
Pokažu li se njihove procjene točne, bio bi to znatno sporiji pad gospodarstva nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, kada je potonulo 1,2 posto.
Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
Nadu da je u prvom ovogodišnjem kvartalu gospodarstvo provirilo iz recesije podgrijavaju podaci o rastu industrijske proizvodnje i izvoza.
U prva tri mjeseca industrijska je proizvodnja porasla za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je izvoz skočio za 7,9 posto.
„Međutim, to još uvijek nije dovoljno za pozitivne stope rasta BDP-a na godišnjoj razini. Negativan doprinos očekujemo prvenstveno od investicija i osobne potrošnje, dok bi nepovoljna kretanja mogao ublažiti neto pozitivan doprinos izvoza roba i usluga te nastavak potrošnje države“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Sudeći po rastu rashoda državnog proračuna, u prvom je tromjesečju državna potrošnja porasla u odnosu na isto lanjsko razdoblje, no nejasna je slika osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Naime, prema kalendarski prilagođenim podacima, promet u trgovini na malo u prva je tri mjeseca porastao oko 0,5 posto, no prema izvornim indeksima zabilježio je pad od otprilike 0,4 posto.
„Očekujemo blagi pad ili stagnaciju osobne potrošnje, zbog nastavka nepovoljnih trendova na tržištu rada, stagnacije plaća, visoke razine pesimizma i nastavka procesa razduživanja“, navodi se u anketi Hine.
Većina makroekonomista očekuje i daljnji pad investicija, na što upućuju podaci iz građevinarstva. U prva dva mjeseca obujam građevinskih radova bio je oko 10 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju.
„Očekujemo nastavak pada kapitalnih investicija, na što ukazuje dosta snažan pad građevinskih radova na samom početku godine. Ako, pak, gledamo kretanja u trgovini na malo, izvorni indeksi ukazuju na realno smanjenje prometa. Zbog toga se pozitivni trendovi u industriji zasad neće značajnije oslikati kroz kretanje ukupnog BDP-a“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Blago povećane procjene pada gospodarstva u 2014.
Većina makroekonomista i u cijeloj ovoj godini očekuje pad gospodarstva, i to nešto veći nego što su prvotno prognozirali.
Prije tri mjeseca očekivali su pad BDP-a za 0,2 posto, a u najnovijoj anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje da će gospodarstvo oslabiti 0,4 posto. Pritom njih troje očekuje stagnaciju gospodarstva, a ostali pad između 0,5 i 1 posto.
To znači da bi se recesija nastavila šestu godinu zaredom, a kao jednu od ključnih kočnica rastu u ovoj godini, ali i u srednjoročnoj perspektivi, makroekonomisti navode fiskalnu prilagodbu.
U okviru Procedure prekomjernog deficita (EDP) Hrvatska bi, naime, trebala poduzeti strukturne mjere konsolidacije kako bi spriječila neodrživu dinamiku rasta javnog duga i smanjila deficit proračuna opće države ispod 3 posto BDP-a.
„Time bi se konačno obuzdala neproduktivna državna potrošnja, što bi kratkoročno negativno utjecalo na stopu rasta BDP-a, ali bi se s početkom reformskih poteza stvorili preduvjeti za održivi rast, a sredstva usmjerila u produktivne svrhe“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Ponajviše zbog fiskalne konsolidacije, koju od Hrvatske traži Europska komisija, mnoge su strane i domaće institucije smanjile procjene za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini.
Tako u najnovijim prognozama Europska komisija očekuje pad BDP-a za 0,6 posto, dok je još nedavno predviđala rast od 0,5 posto.
Međunarodni monetarni fond (MMF) također očekuje pad za 0,6 posto, dok je u jesen prošle godine predviđao rast za 1,5 posto.
Početkom godine Ekonomski institut Zagreb predviđao je stagnaciju gospodarstva, da bi nedavno objavio da očekuje pad za 0,5 posto.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u najnovijim prognozama očekuje pad BDP-a za 1 posto, dok je još nedavno očekivala rast po toj stopi.
Tako je hrvatska Vlada, koja je nedavno smanjila procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s 1,3 na 0,2 posto, ostala usamljena u procjenama da će u 2014. BDP porasti.
I dok će fiskalna konsolidacija negativno utjecati na BDP, pozitivan utjecaj očekuje se od rasta gospodarstva Europske unije i još jedne dobre turističke sezone.
„Blagi optimizam u očekivanjima najviše potiče lagani oporavak Europske unije, odnosno mogućnost blagog rasta inozemne potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima, te očekivanja još jedne uspješne turističke sezone“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Autor: PolitikaPlus/Hina
