Vijesti Najčitanije

Nepostojeći državni udari znak su paranoje političkih elita

Nepostojeći državni udari znak su paranoje političkih elita
Ako smo četiri milijuna pojedinaca, stanje će ostati nepromijenjeno, što odgovara konzumentima narodnog bogatstva. Vatreni su veličanstveno dočekani u domovini. Razdragana masa uz zvuke navijačkih i domoljubnih pjesama proslavila je najveći uspjeh našeg nogometa i odala priznanje srebrnoj generaciji koja će zlatnim slovima biti zapisana u povijesti hrvatskog sporta. Svi su krajevi Lijepe naše, uz minimalne razlike u folkloru, jednako dočekali svoje heroje. Hrvati ovih dana dišu kao jedan. Kad god se to dogodi, a dogodi se rijetko, političke elite i s njima povezani “neovisni mediji” i “zabrinuti građani” osjete prijetnju. Nakon dostojanstvenog dočeka oslobođenih generala pobjedničke vojske 2012. slušali smo priče da su nekakve mračne sile željele iskoristiti Gotovinu za marš na Markov trg i rušenje vlasti, ali je generalovom mudrošću taj crni scenarij izbjegnut. Sad nas uvjeravaju da je uz vesele pjesmuljke i obiteljsku atmosferu na dočeku nogometaša umalo proveden “ustaški državni udar”. Srećom, nije uspio. Nedavne referendumske inicijative također su, ako je vjerovati samoproglašenim čuvarima naše demokracije, alat kojim se opasni marginalci žele dokopati vlasti. Čini se da svaka situacija u kojoj je više od pet Hrvata na okupu – bilo na ulicama ili na papiru – automatski predstavlja opasnost za ustavnopravni poredak. Dva su razloga za takvu paranoju političkih elita. Prvi je to što su proizašle iz starih komunističkih struktura i ne znaju funkcionirati bez vanjskog i unutarnjeg neprijatelja, a biračko je tijelo, također stasalo u komunizmu i kaosu tranzicije, dosad nagrađivalo takve polarizirajuće poruke. Drugi je razlog svijest samih elita da ništa ne nude i nemaju rješenja za goruće probleme te je samo pitanje vremena kad će se pojaviti netko tko će ih pomesti. Što je stanje u državi gore, njihova je paranoja sve veća jer je jasno da nezadovoljstvo ne može vječno ostati konzervirano. I tako je narod samim svojim postojanjem postao prijetnja onima koji ga navodno predstavljaju. Budući da ne znaju i ne žele mijenjati sebe, najradije bi mijenjali narod. A to je spor i mukotrpan proces pa će se zadovoljiti time da ga kontroliraju kupovinom socijalnog mira i stalnim huškanjem. Dosad im je to polazilo za rukom. Razbijeni u četiri milijuna pojedinaca sa sve manjom društvenom kohezijom, Hrvati uglavnom ne vjeruju da su promjene doista moguće i nemaju nikakvih očekivanja od političara. A onda se kao ljepilo pojavi svjetsko nogometno srebro i spoji ojađene i obeznađene pojedince u masu koja vjeruje. Koja na svoje oči vidi da se može i kolika je nagrada kad daš sve od sebe. Vladajućoj kasti u tom trenutku stvari izmiču kontroli i učas se pojavi priča da stotine tisuća ljudi koje spaja ista radost, isti ponos i isti identitet zapravo sudjeluju u državnom udaru, nekakvoj crnoj revoluciji. Prema svemu viđenom na hrvatskim ulicama na kojima nije bilo ni traga nasilju, narodne su giljotine optimizam, domoljublje i nada. Da bi elite preživjele vlastiti besmisao i manjak svakog sadržaja, moraju narod lišiti njegovih giljotina . Zato nam ubijaju optimizam i nadu i ocrnjuju naše domoljublje. Ako smo četiri milijuna pojedinaca, stanje će ostati nepromijenjeno, što odgovara konzumentima narodnog bogatstva koji sebe smatraju predodređenima za vlast. A bit ćemo zauvijek usamljeni pojedinci budemo li onoga do sebe gledali s nepovjerenjem i prijezirom samo zato što sluša Thompsona ili misli drukčije. Hrvatska svakog dana igra odlučujuće utakmice. Na nama je da odlučimo želimo li, unatoč različitim pozicijama na kojima igramo, biti momčad ili tek skup pojedinaca koji igraju svaki za sebe. Ovo je svjetsko prvenstvo pokazalo da pobjeđuju momčadi, dok umišljene zvijezde koje ne mogu funkcionirati s drugima završavaju u suzama. A naša je Hrvatska predugo plakala. Mate Mijić / Večernji list    
#Marko Perković Thompsona #doček Vatrenih

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.