Vijesti Najčitanije

NETKO SE SJETIO: Nitko nije mogao misliti da će Stanimirović koji je hodao po Vukovaru biti saborski zastupnik

NETKO SE SJETIO: Nitko nije mogao misliti da će Stanimirović koji je hodao po Vukovaru biti saborski zastupnik
Iako su se u saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji u srijedu svi zastupnici načelno složili kako toj populaciji treba osigurati dostojnu skrb, oporba je otvorila niz pitanja – od stvarnog broja branitelja, do toga koliko će sve to koštati i odakle će se platiti, a ‘mostovac’ Miro Bulj predložio je da srbijanski predsjednik Vučić koji se nedavno obrušio na zakon, plati ratnu štetu od 45 milijardi eura pa će biti “i za Zakon o hrvatskim braniteljima i za sve ostale socijalne kategorije”. “Izradi zakona pristupili smo kako bismo najzaslužnijima za obranu domovine pružili sveobuhvatnu skrb prilagođenu njihovim potrebama”, istaknuo je ministar branitelja Tomo Medved dodajući kako su nastojali objediniti njihova disperzirana prava u niz različitih zakona. Analiza koja je služila kao podloga za izradu zakona, pojasnio je, pokazala je da od ukupno 505.694 hrvatska branitelja koji se nalaze u evidenciji, danas živih njih 442.710. “Trajna prava po važećem zakonu ostvaruje 56.562 branitelja koji imaju status hrvatskog ratnog vojnog invalida. 82.889 hrvatskih branitelja je nezaposleno i nema redovita primanja. Posebno zabrinjavajuća je činjenica da je više od 54 tisuće hrvatskih branitelja umrlo nakon Domovinskog rata i svake godine ih umire sve više. U 2016. godini umrlo je 4073 hrvatska branitelja”, rekao je Medved. Mrsić: Zakon nije razmjeran financijskim mogućnostima “Vaše izlaganje nije potkrijepljeno s financijskim podacima koliko će paket zakona o braniteljima koštati hrvatske poreznike. Vrlo je jasno da mi iz doprinosa ne možemo financirati mirovine hrvatskih branitelja… Stvaramo različite tipove umirovljenika u Hrvatskoj”, zamjerao je SDP-ov Mirando Mrsić. Predloženim se zakonom rješavaju pitanja naknada za nezaposlene branitelje, viši iznos najniže mirovine, strategija za očuvanje zdravlja branitelja, otvara se i rok za priznavanje statusa hrvatskog branitelja te omogućava zaštita stečenih prava za pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Novim bi se braniteljskim zakonom braniteljima i članovima njihovih obitelji trebala osigurati odgovarajuća skrb i prava uvažavajući njihovo zdravstveno i socioekonomsko stanje. Predviđa se uvođenje naknade za nezaposlene branitelje i članove obitelji, a iznos će ovisiti o duljini njihova sudjelovanja u borbenom sektoru. Predviđeno je i otvaranje roka za priznavanje statusa branitelja iz Domovinskog rata i statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, čime će se braniteljima omogućiti reguliranje odgovarajućeg statusa. Predlaže se i viši iznos najniže mirovine, ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru, a snižava se i dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu. Mrsić je ministra Medveda upitao kako to da ako netko ima opću nesposobnost za rad može raditi. “Očekivali smo puno više od ovog zakona. Prije svega na način da taj zakon ne bude ustvari izdvajanje braniteljske populacije unutar našeg društva kao apsolutno privilegirane grupacije, a to se nažalost dogodilo… Zakon nije razmjeran financijskim mogućnostima, mogućnostima mirovinskog fonda, a ni stanju u gospodarstvu”, isticala je Nada Turina Đurić (GLAS). Njezin stranački kolega Goran Beus Richembergh upozoravao je pak kako se donosi zakon koji će nas do 2025. godine koštati 5 i pol milijardi kuna. “Mislim da je velika sramota da Hrvatski sabor donosi ovakav zakon 2017. godine, 22 godine nakon Domovinskog rata. Sabor priznaje da dosadašnje sve vlasti nisu ni štitile ni poštovale one koji su iznijeli na svojim plećima i na svojim ranama pa i na svojim životima, Domovinski rat”, rekao je. Sramotno je, kaže, i da se ovakvim zakonima ponovno ‘betoniraju’ statusi drugog i trećeg reda građana u Hrvatskoj. “Godinama u ovom domu govorimo o tome da jednaka vrsta invaliditeta ne smije biti diskriminacijska”, kazao je Beus Richembergh. Bulj traži od Vučića da plati štetu od 45 milijardi eura Hvaleći zakon ‘mostovac’ Miro Bulj vladajuće je podsjećao kako je njihov “koalicijski partner Milorad Pupovac, usporedio generala Bobetka sa Slobodanom Miloševićem, Slavkom Dokmanovićem i Milanom Babićem”. “Nije dostojanstvo Domovinskog rata ako govorimo samo o jedanaestorici poginulih hrvatskih branitelja iz HOS-a dok u Hrvatskoj imamo četničke spomenike Šoškočaninu i ostalima. Nije dostojanstvo da hrvatska država ne traži od Vučića četnika, koji komentira ovaj zakon, ratnu štetu od 45 milijardi eura pa će biti i za ovaj Zakon o hrvatskim braniteljima i za sve ostale socijalne kategorije”, poručio je Bulj. Njegova stranačka kolegica Ines Strenja Linić ustvrdila je: “To što Vučić govori protiv ovog zakona, mene to zabavlja jednako koliko i to što dijeli putovnice stranim ostarjelim glumcima. Ono što me žalosti to je da jedan saborski zastupnik Hrvatskog sabora govori za srpske medije protiv ovog zakona, a pripadnici njegove nacionalnosti zajedno s nama borili su se u Domovinskom ratu”. Mišljenja je i kako bi registar branitelja treba biti javan. “Registar branitelja treba ostati javan, čast je biti u njemu, ali treba objaviti i registar agresora. Nitko nije mogao misliti da će Stanimirović koji je hodao po Vukovaru biti saborski zastupnik. Stranka koja vam drži vlast, okolo hoda po Srbiji i govori protiv ovog Zakona”, rekla je. Glasnović Bunjcu poručio da je urbani rasist Branimir Bunjac (Klub Živog zida i Snage) ističe kako braniteljima treba dati sva prava, ali samo onima koji to zaslužuju. “Velik broj navodnih branitelja nikad nije vidio ni liniju bojišta ni neprijateljskog vojnika niti mu je granata pala na glavu… Imali smo vlada koje su pokušavale instrumentalizirati branitelje za svoje političke ciljeve, a s druge strane su postojale vlade koje se boje branitelja pa im daju veća prava nego je to nužno te se dešava da se dio javnosti okreće protiv ratnih veterana što je jako loše”, istaknuo je Bunjac. Čudi ga i to što danas 506 tisuća ljudi ima prava branitelja. “Kako je to moguće? Branitelj je onaj tko je do 30. lipnja ’96. bio u Hrvatskoj vojsci, a rat je trajao do studenog 1995. Koji se rat vodio u lipnju ’96”, pitao se Bunjac. Javnost sumnja, kaže Bunjac, kako postoje lažni branitelji i invalidi koji su u boljoj kondiciji nego njihovi vršnjaci “ali nema nikakve revizije po tom pitanju što bi bilo dobar iskorak da se napravi”, rekao je. Zamjerio je i zbog otkazivanja Europske noći kazališta zbog insistiranja braniteljske udruge, a njegovo je izlaganje uzrujalo nezavisnog Željka Glasnovića koji mu je poručio kako je urbani rasist. “Ja ne znam kako vi možete biti doktor znanosti, a ne znate ništa. Skoro 50 posto branitelja radi na minimalcu. Nemate pravo govoriti o HVO-u jer nemate pojma. Ja ne znam tko ste vi? Da nije bilo žrtve Hrvata u Bosanskoj Posavini, ti danas ne bi sjedio ovdje. Ta tvoja zlonamjeronost, ti si čisti urbani rasist” poručio je Glasnović Bunjcu. “Ne znam o čemu vi pričate, vi svaki dan pričate isto! Crveni kmeri, skliske banane, strijeljali biste suce, ne znate šutjeti dok drugi govore. S vama se ne može raspravljati jer samo vičete nešto”, uzvratio mu je prozvani Bunjac. Josip Đakić (HDZ) je kazao da njegova stranka želi da zakon bude snažna potpora i priznanje svima onima koji su braneći Hrvatsku dali sve od sebe. “Tu, kako je neki zovu privilegiju ja ne bih zvao privilegijom, kažem stečena prava hrvatskih branitelja koji su to zaslužili jer staviti se u funkciju Domovine”, rekao je Đakić. Na pozivanje vladajućih na jedinstvo oko zakona SDP-ov Alen Prelec upitao je vladajuće zašto na to jedinstvo i konsenzus nisu pozivali u vrijeme kada je Fred Matić bio ministar.
#Sabor #rasprava #Zakon o braniteljima

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.