Vijesti Najčitanije

NIJE ISTO: Šest plakata za skretanje pozornosti na nužnost zaštite Domovinskog rata

NIJE ISTO: Šest plakata za skretanje pozornosti na nužnost zaštite Domovinskog rata
Branitelji koji već 82 dana prosvjeduju u Savskoj 66 na više lokacija u gradu Zagrebu postavili su jumbo plakate pod sloganom 100% za Hrvatsku. Sadržajem plakata želi se skrenuti pozornost da se kontinuirano i sustavno propušta zaštititi obrambeni i oslobodilački Domovinski rat od relativizacije i izjednačavanja s velikosrpskom agresijom i okupacijom, što je u suprotnosti s točkama i načelima Deklaracije o Domovinskom ratu, što nadalje vodi izjednačavanju žrtve i agresora. Plakat: građanski rat - Domovinski rat želi se upozoriti na učestalo nazivanje Domovinskog rata građanskim ratom, uz obrazloženje kako su u njemu međusobno ratovali hrvatski građani. Želi se upozoriti da se radi o agresiji koju su počinile JNA, snage srpskih i crnogorskih teritorijalaca i raznih srpskih dobrovoljačkih jedinica na Republiku Hrvatsku. Činjenica da je dio srpskog stanovništva u Hrvatskoj potpomagao srpsku agresiju i pokušaj okupiranja i slamanja Republike Hrvatske, ne znači da se radi o građanskom ratu. Nažalost, svi smo svjedoci iskrivljavanja povijesti kroz opetovano proglašavanje Domovinskog rata građanskim ratom. Jugoslavenski grb na plakatima ukazuje upravo na činjenicu da su u Domovinskom ratu ratovale dvije različite države - Republika Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, a nikakvi pragmatični razlozi, poput tvrdnji da se inzistiranjem na obrambenom karakteru Domovinskog rata onemogućava ostvarivanje prava civilnim žrtvama, ne smiju voditi u mijenjanje povijesnog konteksta i nazivanje Domovinskog rata građanskim ratom. Izjednačavanje Domovinskog rata s građanskim ratom može se vidjeti i u strateškim dokumentima Republike Hrvatske prema Europskoj uniji kao i u nedavnoj izjavi Vesne Teršelić:
„Uvijek kad govorim o ratu naglašavam da je to bio obrambeni rat, s nekim elementima građanskog rata.“
Što znače elementi građanskoga rata te od kuda pravo gospođi Teršelić da javno inzistira na takvoj tezi? Plakat: registar agresora – registar branitelja ukazuje na problem koji je nastao javnom objavom registra branitelja. Registar hrvatskih branitelja nije donio ništa od onoga što je ministar obećavao. Isti je pompozno najavljivan kao prekretnica u smanjenju broja branitelja, a konačni se broj branitelja povećao u odnosu na to koliko ih je bilo prije objave Registra. Kako je za popis branitelja odgovorno Ministarstvo branitelja, isto je odgovorno i za to što je broj branitelja povećan. Registar hrvatskih branitelja jedino je poslužio u svrhu podizanja optužnica protiv onih koji su se borili za slobodnu i neovisnu RH, za nju poginuli, za nju bili ranjavani, za nju bili u logorima, za nju ostali invalidi. Istovremeno se radi na ukidanju Zakona o ništetnosti, a taj Zakon je jedini dokument Republike Hrvatske koji hrvatske branitelje štiti od izručenja u Srbiju za njihovo obrambeno djelovanje na teritoriju Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Ukine li se Zakon o ništetnosti, otvara se mogućnost da svi pravni akti bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije počnu imati pravni učinak na Republiku Hrvatsku, te da se hrvatski branitelji zbog obrane svoje domovine, Republike Hrvatske, počnu izručivati u Srbiju gdje bi im se sudilo za djela koja u Srbiji nisu niti počinili, što bi bilo potpuno notorno. S druge strane registar agresora koji je ministar Matić obećao izraditi i objaviti nije napravljen te se velikosrpske agresore i okupatore polako i sustavno svodi u kategorije srpskih povratnika i izbjeglica ili civilnih žrtava rata da bi kroz te kategorije mogli ostvarivati prava unutar Republike Hrvatske. Plakatom: ljubav - mržnja želi se ponovno ukazati na činjenicu da su u Domovinskom ratu postojale dvije strane, jedna vođena mržnjom, željom za okupiranjem hrvatskog teritorija i širenjem granica Srbije, i u svojoj mržnji prema Hrvatima, ali i svem ostalom nesrpskom stanovništvu, spremna za najgore vrste zločina, a druga vođena ljubavlju prema Domovini i ustrajna u naumu da ju, makar uz najveće žrtve, obrani od zločinaca. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman za većinu Hrvatske simbolizira domoljublje, požrtvovnost i vjeru u samostalnu i slobodnu Hrvatsku. Nažalost, dio agresora koji su tijekom rata počinili nečovječne zločine danas slobodno živi na teritoriju Hrvatske, pa čak i radi u njezinim institucijama. S druge strane, oni koji su Hrvatsku stvarali i obranili danas su proglašeni problemom hrvatskog društva. Plakat: region – Hrvatska odnosi se na jedan od problema koji opterećuje hrvatsku sadašnjost, a odnosi se na usredotočenost hrvatske politike i vodećih političara na susjedne zemlje, odnosno zemlje bivše Jugoslavije. Želi se upozoriti da je Hrvatska uvijek bila dio europskog kulturnog kruga i kroz povijest je pripadala europskoj, a ne balkanskoj regiji. Iako je Europska unija nastala u cilju ekonomskog jačanja njezinih članica, ona svakako nastoji ujediniti i njihove različitosti. Stoga Republika Hrvatske ne očekuje da će članstvom u EU izgubiti svoj identitet. Kako bi ekonomska snaga Europske Unije, a time i njezinih članica, bila jača potrebno je da se svi nesporazumi i nesuglasice rješavaju mirnim putem, te da svi međusobno izmjenjujemo znanja i iskustva. Prihvaćamo ekonomsku suradnju u regiji, ali ne prihvaćamo ignoriranje našeg sustava vrijednosti i ne prihvaćamo dvostruka pravila. Spremni smo s regijom surađivati u smislu ekonomskog razvoja, ali nismo spremni zatvoriti oči na nepravde koje su se u nedavnoj prošlosti u našoj zemlji dogodile. Hrvatski branitelji borili su se za samostalnu i demokratsku Hrvatsku koja će biti članica Europske unije i NATO-a, a ne "regiona". Plakatom: agresor – branitelj i plakatom: krvnik –žrtva želi se ukazati na potrebu da se napravi jasna distinkcija između onih koji su bili branitelji svoje Domovine i onih koji su tu istu Domovinu napadali. U posljednje vrijeme kroz pravne dokumente Vlade naziv hrvatski branitelji zamjenjuje se s nazivom učesnici ratnih zbivanja što još jednom potvrđuje činjenice o izjednačavanju žrtve i agresora koju ova Vlada prema svojem Planu 21 želi provesti. Možete li zamisliti kako bi Hrvatska danas izgledala da su hrvatski branitelji početkom Domovinskog rata odustali od obrane svojih i naših domova? Možete li zamisliti kako bi hrvatske žene, majke i djevojke danas živjele? Velikosrpski agresor koji je napao Hrvatsku danas bi, prema riječima velikoga Vlade Gotovca, sjedio u tuđim kućama, grijao se na tuđim ognjištima, živio u tuđim gradovima, trošio bi tuđi novac i jeo tuđi kruh, ubijajući one koji mu sve to daju. Da su generali velikosrpskog agresora imali obitelj, djecu i bližnje ne bi tada napali Hrvatsku, jer oni koji tuđu djecu ubijaju - nemaju djece; jer oni koji tuđe majke ucviljuju – nemaju majke; jer onaj koji tuđe domove ruši – nema doma. Vlado Gotovac rekao je:
„Zapamtite dobro: Ono što oni žele je da nas izjednače sa sobom. Oni žele da budemo divlji kao oni, da budemo ubojice kao oni, da budemo bez ičega kao oni, da budemo bez morala kao oni… Ali mi imamo svoju domovinu, mi imamo svoje gradove, mi imamo svoju kulturu, mi imamo svoju naciju.“
Danas neki okreću glavu od hrvatskih branitelja. Nezahvalni su, pa izjednačavaju žrtvu i agresora, niječu Domovinski rat i prihvaćaju građanski rat, a umjesto hrvatski branitelj i velikosrpski agresor koriste neku izvrnutu i izmišljenu terminologiju, kao npr. učesnik rata, pa time još obmanjuju međunarodnu javnost i ne zastupaju istinu. Hrvatski branitelji branili su živote ljudi s kojima danas žive od smrti i poniženja, branili su zemlju svojih predaka, branili su pravo na svoje mjesto pod suncem, branili su pravo da žive u miru i slobodi. Hrvatski branitelji branili su život! jedan   dva tri cetiri pet sest plakat   plakat2   plakat3   plakat4   plakat1 Izvorni članak možete pogledati OVDJE
#Zagreb #Domovinski rat #plakati #100% za Hrvatsku #zaštitta

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.