NIJE PRVI PUT SDSS se već ranije pohvalio pitanjem zastupnice Jeckov na srpskom jeziku

Već danima portal Direktno obrađuje problematiku nedavnog obraćanja zastupnice Samostalne demokratske srpske stranke Dragane Jeckov na srpskom jeziku u Hrvatskom Saboru. Većina medija ignorira ovu temu iako, prema mišljenju nekih stručnjaka, ona time izravno krši Ustav RH. Do spornog govora došlo je 19. listopada, a zanimljivo je kako nitko u Saboru nije reagirao. Čini se kako su se njezini kolege naviknuli, jer zastupnici to nije prvi put. Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) već se ranije pohvalila istupima svoje zastupnice na srpskom jeziku u Hrvatskom saboru. Donosimo transkript njezine ranije rasprave s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak objavljene na internetskim stranicama SDSS-a: "Uvažena ministrice, pitanje je za Vas sljedeće - problem registracije škola, u kojima se nastava izvodi na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine na istoku Hrvatske, ne rešava se dugi niz godina. Uprkos činjenici da su ispunjeni svi zakonom predviđeni uslovi, odnosno u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, osnovnoj i srednjoj školi, te da su jedinice lokalne samouprave Borovo, Negoslavci i Markušica još početkom 2015. godine zatražili prijenos osnivačkih prava, još uvek nemamo nikakvog odgovora iz ministarstva. Proces prenosa osnivačkih prava se odugovlači, a odgovornost se prebacuje između županije i ministarstva. Posebno bitnim smatram istaći da su sve druge nacionalne manjine ovaj problem odavno rešile. Pitanje za Vas je, budući da se i ova Vlada obvezala operativnim planom za nacionalne manjine rešiti ovaj problem, zanima me što ćete poduzeti kako bismo ga rešili na obostrano zadovoljstvo", upitala je Jeckov ministricu. Divjak joj je zahvalila na pitanju i odgovorila: "Uvažene gospođe i gospodo zastupnici, ja mislim da je osnovno načelo koje trebamo ovdje primijeniti da sva djeca u RH imaju jednake prilike i dostupnost obrazovanja, odgoja i obrazovanja, bez obzira na to radi li se o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu, na hrvatskom jeziku i pismu ili jeziku i pismu nacionalnih manjina. To je uređeno posljednjim Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, na način da se nastava izvodi ili u manjinskim školama ili u hrvatskim školama u kojim se ustrojavaju razredni odjeli za nacionalne manjine. Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju, koje su donesene krajem 2014. godine, otvorena je mogućnost, koje evo i gospođa Jeckov spominje, da se nastava izvodi u školama, dakle gdje već imamo škole, a nastava je na jeziku i pismu nacionalnih manjina, da dođe do, pod određenim uvjetima, prijenosa osnivačkih prava na jedinicu lokalne samouprave. Dakle, ne radi se o preregistraciji, nego se radi o prijenosu osnivačkih prava. Međutim, bez obzira na ove pravne stvari, važno je da se zapravo o ovoj temi otvori dijalog. Evo predstavnici i srpske nacionalne manjine bili su u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, gdje smo započeli i razgovore o toj temi. Izneseni su određeni prijedlozi. Ja mislim da u tom smislu treba nastaviti predlagati rješenja u kojima će sudjelovati i predstavnici lokalne, regionalne, uprave, samouprave, na način da se omoguće jednaka prava, kako djeci pripadnicima srpske nacionalne manjine, tako i djeci hrvatske narodnosti, kako bi se ovaj zakon mogao implementirati, ali na način da zapravo gradimo školu za život, da omogućimo školu dijaloga, a ne školu podjela. Znači jedno su zakonska rješenja, ali ja mislim da bez otvaranja dijaloga, ovdje bih predložila baš osnivanje jedne radne skupine na način kao što sam ranije obrazložila, teško da možemo doći do rješenja koje će s jedne strane zadovoljiti zakon, a s druge strane biti na terenu prihvatljivo i dakle u kojem će djeca, bez obzira na dob, spol, nacionalnost ili vjersku pripadnost, uživati jednaka prava. Dragana Jeckov zahvalila je na odgovoru, kojim nije bila zadovoljna, ponovno na srpskom jeziku. "Nisam zadovoljna. Naime, nikako ne možemo govoriti o odvojenim školama i ne bih da se na takav način i govori. Samo dakle o mogućnosti da se obrazuju učenici onako, je li, kao što to zakon predviđa. Mi zapravo želimo samo jednu implementaciju zakona. Ovdje imamo jednu karakterističnu situaciju, zato što se radi o činjenici da imamo roditelje, koji su na početku školovanja djece jasno izjavom dali do znanja po kojem modelu žele da se školuju. Dalje, imamo škole, dakle infrastruktura postoji, imamo nastavni kadar, sve je tu osim prijenosa osnivačkih prava. Ono što mi zapravo tražimo to je upravo to.  To je upravo primjena zakona o odgoju i obrazovanju i u skladn s čl.96. spomenutog zakona. Osim toga, također veoma važno da vam kažem da postoji u tim školama, na zahtjev roditelja se organizira i nastava na hrvatskom jeziku, onako kako to, opet kažem, zakon omogućava. Od vas očekujemo samo hitno djelovanje, u tom smislu da se zakon počne primjenjivati", rekla je Jeckov. Njezin istup za saborskom govornicom na srpskom jeziku, ako je identičan, nije očito smetao ni ministrici Divjak, niti predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću, budući da ga nisu komentirali niti su išta učinili s tim u vezi. Inače, u članku 12 Ustava RH piše kako je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo, stoga neki već nagađaju i da je u ovom slučaju došlo i do kršenja Ustava, no to se, čini se, ne tiče zastupnice srpskih manjinaca. O tome smo razgovarali s nezavisnim saborskim zastupnikom Željkom Glasnovićem, koji je rekao kako ona nije jedina.  Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora u razgovoru za Direktno upitao je što bi bilo kad bi svaki manjinac u Saboru počeo govoriti svoj jezik, a napravili smo i usporedbu praksi - pitali smo Hrvate u Srbiji obraćaju li se u parlamentu na hrvatskom jeziku. http://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/pogledajte-kako-se-zastupnica-sdss-a-u-hrvatskom-saboru-kolegama-obratila-na-srpskom-jeziku