Nina Obuljen Koržinek iz ureda 'iselila' portret Ante Starčevića, kojeg je tamo stavio Hasanbegović

Hasanbegović je portret posudio od Matice hrvatske i postavio ga u ured, a nova ministrica kulture ga je Matici vratila. U sadašnjim okolnostima ministarstvu bi prije odgovarao portet Hribara ili Marina Blaževića, komentirao je bivši ministar ZAGREB Portret Ante Starčevića, rad bosanskohercegovačkog slikara Behaudina Selmanovića, više ne krasi ured ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Taj je portret bivši ministar Zlatko Hasanbegović u veljači posudio od Matice hrvatske, a njegova nasljednica ga je njima u utorak vratila. – U ponedjeljak su nas nazvali iz Ministarstva kulture i rekli da nam žele vratiti tu sliku i već idući dan je ona stigla. Postojao je ugovor o posudbi tog portreta Ministarstvu kulture, koji smo sklopili s Hasanbegovićem, nova ministrica nije ga željela i sad je Starčević opet kod nas, rekla nam je tajnica Matice hrvatske Ana Kranjčić.

Manje poznat portret

Zanimalo nas je, naravno, zbog čega je Nina Obuljen Koržinek maknula portret Oca domovine iz ureda, ali ona je bila na sastanku, a odgovor Ministarstva kulture na naš upit jučer nismo dobili. Hasanbegović nam je, pak, ispričao zašto je odlučio da baš ovu sliku stavi u ured ministra. – Ante Starčević je utjelovljenje političke nacionalne misli koje sam na neki način i ja izdanak. Stoga mi je logičan bio izbor te slike. Riječ je o jednom manje poznatom Starčevićevom portretu, koji je 1938., još kao student Državne umjetničke akademije u Zagrebu, naslikao Selmanović. On ga je poklonio tadašnjem predsjedniku Matice hrvatske Filipu Lukasu. Nakon što sam imenovan za ministra, obratio sam se Matici hrvatskoj s molbom da portret posude Ministarstvu kulture. Napravili smo ugovor i to je realizirano, rekao nam je Hasanbegović. Možda je taj njegov portret manje poznat, ali Selmanović nipošto nije nepoznat slikar. Rođen je 1915. u Pljevlju, na prostoru današnje Crne Gore, kao student u Zagrebu pripadao je starčevićanskoj, nacionalističkoj mladeži, umro je u Sarajevu 1972., a u BiH ga smatraju jednim od svojih najznačajnijih slikara. Ipak, Hasanbegoviću i nije žao što Selmanovićeva slika više nije u Ministarstvu kulture. – Svatko ima pravo na svoj estetski odabir, pa tako i sadašnja ministrica. A u novonastalim okolnostima Starčeviću zapravo tamo više i nije mjesto. Možda bi u Ministarstvu kulture sada bolje odgovarali portreti Hrvoja Hribara iz HAVC-a ili v.d. intendanta riječkog HNK Marina Blaževića, ocjenjuje HDZ-ov saborski zastupnik Hasanbegović.

Simbolička razina

Micanje Starčevića iz ureda ministrice Nine Obuljen Koržinek sigurno nema samo estetsku dimenziju nego i na simboličkoj razini predstavlja politički diskontinuitet s Hasanbegovićem. Kad je mandatar Andrej Plenković objavio da će Nina Obuljen Koržinek biti ministrica kulture, to je izazvalo revolt u dijelu braniteljske populacije i političke desnice. Do danas se nije ništa promijenilo. U nedjelju su u dvorani Vatroslav Lisinski ministričini protivnici prikazali dokumentarni film o Ovčari, u publici je bio i Hasanbegović, a kad je organizator Nikola Kajkić s govornice ironično Nini Obuljen Koržinek zahvalio na nedolasku, prolomili su se zvižduci. Ona se, međutim, trudi uspostaviti s njima nekakvu komunikaciju. Nedavno ih je primila u uredu, u kojem je tada još bio Starčević, a jučer se u Saboru pojavila na otvaranju izložbe fotografija povodom 25. obljetnice pada Vukovara. Autor izložbe, HDZ-ov zastupnik Stevo Culej, posebno joj je zahvalio na dolasku.