Vijesti Najčitanije

NJEMAČKA NOBELOVKA OPTUŽILA SPC: Srbi su i sebi i drugima nanijeli zlo i s tim moraju živjeti

NJEMAČKA NOBELOVKA OPTUŽILA SPC: Srbi su i sebi i drugima nanijeli zlo i s tim moraju živjeti
Njemačke nobelovka Herta Müller razbjesnila je Srbe izjavama u kojima je pravdala NATO bombardiranje, optužila Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu za rat na Kosovu i u Bosni i Hercegovini Herta Müller, njemačka književnica rođena i odrasla u Rumunjskoj, dobitnica Nobelove nagrade za književnost za 2009. godinu, bila je najveća zvijezda ovogodišnjeg beogradskog Sajma knjiga. Počasni gost Sajma knjiga ove godine bio je njemački jezik, osnosno književnost Njemačke, Austrije, Švicarske i Liechtensteina napisana na tom jeziku. Kad je 1999. godine NATO bombardirao Beograd Herta Müller je u eseju napisala da ne razumije arogantni stav prema NATO-u koji pokazuju mnogi i da Milošević mora biti zaustavljen za sva vremena. O Miloševiću je pisala da je za devet godina vodio četiri rata i pragmatično osnivao groblja kao što drugi grade ulice i da se do njega ne može stići riječima. Na taj esej podsjetio ju je novinar i pisac Mihael Martines na književnoj večeri u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. – Što se tiče tema o ratu istog sam mišljenja. Kosovu i Bosni je nanijeto toliko zla i to je bio taj grozni nacionalizam u čemu je i Srpska pravoslavna crkva dosta sudjelovala. Nisam to očekivala i bila sam prestrašena da se to dešava u Jugoslaviji zato što je to bila otvorena zemlja – rekla je Müller. – U nekim filmovima sam vidjela neke stvari na Kosovu kada su bili nemiri, a tada je već bilo vojnih akcija. Ova zemlja je sama sebi nanijela zlo. Srbi su sebi nanijeli patnju i s time moraju živjeti – kazala je Herta Müller. Müller je rođena i odrasla u Rumunjskoj pa je usporedila te dvije zemlje. – Za Rumunsku je Jugoslavija u ono vreme bila poluraj. Upravo je nevjerovatno da je u takvoj zemlji mogao eksplodirati nacionalizam do te mjere da odvede na stranputice. Zagrijavanje i podrivanje je dovelo do toga da su ljudi izgubili razum. Zemlja se podijelila i za sve to ima razloga. Herta Miler je u tom eseju napisala da bi bila sretna da je NATO došao u Rumunjsku, ali nije. Rumunji su jedni protiv drugih morali prolijevati krv kako bi smakli Čaušeskua. Tema mnogih njenih knjiga je upravo život i bjekstvo iz Čaušeskuove diktature. Müller je objasnila da su mnoge zemlje, pa i Rumunjska, ušle u NATO iz straha od Rusije i KGB-a te je oduvijek mislila da će nakon raspada SSSR-a doći demokracija, ali da do toga nije došlo jer je Putin sve preuzeo. Svjetski poznata spisateljica iznijela je mišljenje i o događajima u Ukrajini i rekla da je duša boli kada vidi šta Rusi danas tamo čine. Ekspanzija kojom Putin kreće nju uznemirava i zbog tog impulsa ima utisak da se Ukrajincima mora pomoći kao što su učinili Srbiji. Ako ne diplomatski, smatra Müller, onda drugačije. – Zato danas kada vidim koliko je ljudi u Ukrajini nastradalo kažem da bi tim ljudima trebalo dati oružje zato što se neke pobjede ne mogu tek tako izvojevati. To što se tamo dešava je nečuveno. Koliko dugo još treba trajati?  Zašto postoji NATO? Neko mora doći i reći ljudima da imaju podršku jer su Rusi tako jaki i imaju moćno oružje te mogu potpuno uništiti tu zemlju. Na te riječi nobelovke dio publike je zviždao i protestirao, nekoliko desetina ih je izašlo, drugi su aplaudirali… Razgovor s Hertom Müller vodio je i prevoditelj Ivan Ivanji koji ju je poslije njenog monologa podsjetio da Miloševića s vlasti nije skinuo NATO već narod te da je želio razgovor skrenuti u taj tok. – Miloševićevu obitelj Putin rado prima i ima svoje prste svuda u istočnoj Evropi. To je prilično prevarantska Putinova vanjska politika. Ne želimse pravdati To sam tada rekla i mislim i danas da je to točno. –  Ne moramo misliti isto. Ni sa kim nisam željela ući u konflikt. ali, bilo bi nepristojno da sam rekla nešto što nije moje mišljenje. Želim ovoj zemlji samo najbolje – kazala je na kraju Herta Müller.
#osvrt #SPC #Herta Müller #nobelovka #njemačka književnica

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.