Njemački mediji o hrvatskom referendumu: Vlast komunističkim metodama zabranila velečasnom Stojiću da govori studentima!

O Hrvatskom referendumu priča se i u Europi. Strani mediji posljednjih dana dosta prostora posvećuju nedjeljom izjašnjavanju hrvatskih građana hoće li u Ustav ući definicija o braku kao zajednici žene i muškarca. Jučer je tekst o stanju u Hrvatskoj uoči referenduma donio i utjecajni njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung iz pera novinara Karl-Petera Schwarza. On se u svom tekstu pozabavio jednim, njemu posebno zanimljivim detaljem iz hrvatske svakodnevice koji pokazuje što se zapravo događa u Hrvatskoj. Tekst prenosimo u cijelosti.

- Velečasni Damir Stojić je magnet za publiku. Velika se kino dvorana Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu puni kada se Salezijanac dva puta tjedno, u večernje sate obraća studentima, s njima moli i pjeva. Studentima se sviđa, što uvijek bez uvijanja kaže što misli. No, socijaldemokratskom premijeru, Zoranu Milanoviću, trn je u oku.

Stojić već sedam godina obnaša dužnost studentskog kapelana za studente zagrebačkog Sveučilišta. Strastveno podržava referendum.

U nedjelju Hrvati odlučuju o tom, da li će definicija braka «kao doživotna zajednice između žene i muškarca» ući u Ustav. Naravno, da je studente pozvao na sudjelovanje u referendumu i na glasanje sa «da» - kaže Stojić. I nije očekivao da će zbog toga biti stavljen pod pritisak. Prije nekoliko dana k sebi ga je pozvao ravnatelj studentskog centra na «informativni razgovor» i naložio mu da o referendumu više ne priča. Ukazu su prethodile, kako kaže, osobne intervencije t.j. obraćanje premijera i ministra za prosvjetu ravnatelju: Rečeno mu je, da on, Stojić, nema dozvolu «pričati o temema koje nisu teološke naravi».

Metoda nalikuje na ograničavanje slobode mišljenja i slobode vjere za vrijeme komunističke Jugoslavije – no, medijalni eho je bio jako slab. Pokretači referenduma o braku protivnike ne nalaze samo među pripadnicima ljevičarske vlade, nego je i većina medija u Hrvatskoj protiv njih. Rezultati provedenih anketa ipak upućuju na jasnu većinu za ustavnu zaštitu braka. Sa strane udruge «U ime obitelji» inicirani prijedlog da se tradicionalni brak stavi pod zaštitu Ustava svojim je potpisom podržalo skoro 750.000 građana – a samo je polovica tih glasova bila potrebna za pokrenuti referendum. Prvi put je u Hrvatskoj građanskoj inicijativi uspjelo izboriti se za referendum.

Katolička je biskupska konferencija pozvala «vjernike i sve ljude dobre volje» da podrže referendum. Pravoslavci, evangelici, muslimani i židovi priključili su se inicijativi, koji podržava i konzervativna stranke HDZ.

U tijeku referendumske kampanje na vidjelo izlazi Hrvatska koja je drugačija od one kakvu bi željeli politički i medijalni establišment. Ovakva Hrvatska ne dopušta da ju se stavi u kalup starog, seoskog i neobrazovanog gubitnika modernizacije. Damir Stojić kaže da je posebice među akedemskom mladeži popularan argument da instituciju braka i obitelji treba staviti pod posebnu zaštitu. A Biskupska je konferencija u svom priopćenju glede referenduma istaknula da «da» ne predstavlja opasnost za pripadnike drugih shvaćanja. Ipak političari vladajućih stranaka inicijatorima referenduma predbacuju podjarivanje «histerije koja je usmjerena protiv manjina», te da im je namjera otvoriti vrata «desnom totalitarizmu».

Pravnici, doduše, upozoravaju da nije dobro Ustav opterećivati obiteljsko-pravnim i svjetonazorskim stavovima. Ali ipak ne sumnjaju u pravovaljanost referenduma. Hrvatski ustavni suci su odgovarajuću žalbu, koju je uložilo nekoliko nevladinih organizacija, jednoglasno odbili kao neosnovanu. Svoju su odluku, naime, vezali uz jedan uvjet: Pozitivan odgovor na pitanje koje referendum postavlja «ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvoj zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice“. Istovremeno Ustavni sud Sabor poziva na trajno stvaranje uvjeta za provođenje referenduma. Inicijatorima referenduma o braku ide u prilog što je Sabor prije tri godine ukinuo pravilo da većina mora glasovati da bi odluka referenduma bila valjana i to iz razloga da ne bi bio ugrožen ishod EU-referenduma. Na ovaj referendum, koji je bio u siječnju 2013., izišlo je samo 44 posto birača.

Rasplinuo se i argument protivnika da referendum nije u skladu s ljudskim pravima i time ni s europskim zakonom. Europska komisija odbila je dati komentar što je obrazložila time da obiteljsko pravo i definicija braka spadaju u nacionalna pitanja. Pet zemalja članica - Poljska, Mađarska, Bugarska, Litva i Latvija – ustavom zaštićen brak izričito definira zajednicom između muškarca i žene.