Vijesti Najčitanije

NOVI NEPOZNATI DETALJI O OLUJI Dan kad su hrvatski narednici uspjeli pobijediti srpske pukovnike

NOVI NEPOZNATI DETALJI O OLUJI Dan kad su hrvatski narednici uspjeli pobijediti srpske pukovnike
Po zapovijedi ministra Šuška u travnju 1994. osnovan je specijalni kamp za obuku u Šepurinama u kojem je u godinu dana stvorena nova hrvatska vojna elita – tisuću vrhunskih dočasnika. Njihovoj se tjelesnoj spremi, borbenoj efikasnosti i volji srpski visoki oficiri nisu mogli suprotstaviti. Bio je to kraj mita o srpskoj vojnoj moći...
Sjećanja na 20. obljetnicu Oluje neizbježno oživljavaju uspomene i na sam nastanak Hrvatske vojske (od 1991. pa nadalje), koja je, zajedno sa svojim časnicima, dočasnicima i vojnicima, bila nositelj te velike i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije kojom je, početkom kolovoza 1995., oslobođena Hrvatska. Rekonstrukciju toga razdoblja, međutim, vrlo je teško napraviti jer oko mnogo detalja, događaja i glavnih protagonista i danas postoje neusuglašena, pa i međusobno dijametralno suprotstavljena gledanja.
Vjerojatno je to (i) zbog toga što je naše društvo i nadalje jako ideologizirano (možda čak i više nego prije ili neposredno nakon Domovinskog rata) pa je oko mnogih tema, uključujući i Oluju, i danas teško ili čak nemoguće uspostaviti konsenzus. Valorizirati Oluju danas, 20 godina poslije, znači ujedno valorizirati značaj i ulogu hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana, ratnog ministra obrane Gojka Šuška, pojedinih generala i vojskovođa poput Ante Gotovine, Ante Rose, Miljenka Filipovića, Damira Krstičevića i inih. Mnogi, međutim, o jednima i danas misle ovako, a o drugima onako, ali su i ta njihova pojedinačna mišljenja prilično nestalna pa se s vremenom znatno mijenjaju i korigiraju, ovisno o dnevnopolitičkoj konjunkturi, promjenama dominantnog političkog raspoloženja u zemlji i mnogim drugim čimbenicima. GLOBUS
Željko Dvekar iz 7. gardijske brigade (“Puma”) neposredno nakon ulaska u Knin sa suborcima na tvrđavi Vojna i sigurnosna izvješća iz prve polovice 1995. godine pružaju doba ruvid u napetost koja vlada u SAO Krajini, a Jutarnji list objavljuje njihove ulomke
Nakon uspješno i neočekivano brzo provedene akcije Bljesak, kojom je u prvim danima svibnja 1995. razbijena separatistička SAO Zapadna Slavonija, bilo je jasno da rat u Hrvatskoj ulazi u završnu fazu te da je samo pitanje dana kada će početi operacija kojom bi trebao biti slomljen i ostatak paradržavne tvorevine SAO Krajine. Pogotovo kada se intenziviralo bojište u zapadnim dijelovima BiH prema granici s fantomskom Krajinom. Pune četiri godine, od 1991., rat već traje različitim intenzitetom. Hrvatska je međunarodno priznata, bolje se pozicionirala na svjetskoj sceni, a i najznačajnijim tadašnjim političkim snagama - SAD i EU - “odabir je Hrvatska”, ali još uvijek ne može početi funkcionirati kao “punokrvna” država jer ne kontrolira više od četvrtine svog teritorija.

Paradržavna tvorevina

Ti vrući proljetni dani 1995. najavljivali su i burno ljeto. Iz knjige “Dokumenti RSK - Bljesak i Oluja” u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata koji su uredili Ivan Brigović, Ante Nazor, Natko Martinić Jerić te Ivan Radoš, donosimo izvatke iz vojno-sigurnosnih izvješća vojske RSK, u periodu od Bljeska do pada Knina te završni “raport” o razlozima “gubitka SAO Krajine” koji piše tadašnji zapovjednik krajinske vojske general Mile Mrkšić.
Mile Mrkšić Ta izvješća daju dobar uvid u tadašnje stanje duha koji vlada u famoznoj Krajini. Vojna i sigurnosna izvješća ne mogu prikriti atmosferu napetosti, demoraliziranosti te sve upućuje da je “najveći egzodus nakon Drugog svjetskog rata”, kako danas o Oluji govore u Srbiji, zapravo bio priprema samih vlasti te paradržavne tvorevine koja se naočigled urušavala, ali je i plod opće atmosfere straha, beznađa i besperspektivnosti koja se može iščitati iz vojno-sigurnosnih izvješća. Zato nije ni čudno da se cijela akcija Oluja uklopila u ciglih 72 sata. (foto: Jakov Prkić/CROPIX)

Bombardiranje Zagreba

“Jedinice 18. korpusa pružale su jak otpor, ali su neke pod pritiskom višestruko jačeg neprijatelja bile prisiljene na povlačenje”, piše već 2. svibnja, drugog dana akcije Bljesak, pomoćnik komandanta za “bezbedonosne poslove” pukovnik Rade Rašeta, priznajući da je zapravo cijela taktika obrane bilo samo što brže prebacivanje preko Save u Republiku Srpsku. No, tog dana je raketiran i Zagreb, zbog čega je među ostalim suđeno u Haagu i predsjedniku Krajine Milanu Martiću, ali u izvješću iz Krajine čitamo i neke bizarne detalje: “Danas u 10.30 časova ARJ SVK gađali su ‘orkanom’ Banske dvore, MORH i aerodrom Pleso sa 8 raketa. Prema našim saznajima pogođen je.. reon Zrinjevca, delimično je oštećena ambasada SAD, raskrsnica Draškovićeve i Vlaške ulice kojom prilikom je uništen tramvaj, širi reon železničke stanice i hotela Eksplanada, plinara na Radničkoj cesti kao i deo Novog Zagreba. Ne raspolažemo proverenim podacima o broju poginulih i ranjenih, ali se operiše od 30 poginulih i oko 130 ranjenih. Raspolaže se pouzdanim podacima da Zagrebčani masovno napuštaju grad i uglavnom su usmjereni ka prelazima u Sloveniju. Slovenci su zatvorili granice, što dodatno izaziva paniku i strah. Prema gruboj proceni izvora da oko 1/3 stanovnika Zagreba je u paničnom stanju, kretanju ili je u skloništima ili je otišla kod rodbine i prijatelja van glavnog grada. Tuđman je u toku popodneva napustio Zagreb i iz nepoznatih motiva otišao na Brione. Cijeni se da se uz generala Tuđmana nalazi i uži dio glavnog stožera”. U istom izvješću stoji kako je Luka Rodić, predsjednik općine Banja Luka, odbio “primiti izbjeglice iz zapadne Slavonije”. Rade Rašeta, kaže kako iz UNPROFOR-a, dobivaju informacije da je “akcija sprovedena uz suglasnost SAD-a”. Pukovnik Milan Trgovčević zadužen za “moral i informisanje” piše u svom izvješću od 4. svibnja da se “ bez pomoći iz Jugoslavije” (...) destabilizovani 18. korpus nije mogao više učiniti” te se pita “šta je s Jugoslavijom i Srbijom i jesmo li izdati. Hoćemo li s Karađorđevićem ili Miloševićem?”.

Masovno iseljenje

Pukovnik Rašeta u izvješću “Upravi bezbednosti Vojske Jugoslavije” piše kako su predstavnici “srpskih lokalnih i vojnih vlasti” na Banovini razgovarali s predstavnicima iz Hrvatske o “mirnoj reintegraciji RSK u Hrvatsku, čime se pospešuje širenje straha, defetizma i panike u RSK”. A kaže kako se “intenzivira šverc” u Baniji s Hrvatskom i muslimanima. Pa u jednom izvješću stoji: “Učešće u švercu uzelo je ogromne razmere. Preko šverca naši neprijatelji više postižu nego oružanom borbom”. Tako je 9. svibnja donijeta odluka o formiranju Prijekih vojnih sudova čija je nadležnost sprečavanje dezorganizacije, neizvršenja naredbi, širenja panike, dezerterstva, suradnje s neprijateljem, a izricat će kazne zatvora, ali i smrtne. Kako se većina izvješća bavi potpuno demoraliziranom atmosferom, krajinsko ministarstvo obrane piše kako je “otpočela pobuna krajinske vojske dobrovoljcima iz SRJ”, te da svaki dobrovoljac mora to potvrditi “svojeručnim potpisom”. No, Rašeta piše kako se unatoč uloženom trudu “glasine i dalje prenose intenzivno tako da je navodno u Petrinji formiran ogranak HDZ-a s oko 1000 članova Hrvata i Srba, a na čelu se nalazi Srbin. U nekim mjestima u zoni razdvajanja HV je koristila razglase i pozivala naše borce na predaju, obećavajući da će prema svima biti primijenjena abolicija”. Veliki problem su i odlasci iz SAO Krajine, pa u izvješću pukovnika Rašete od 11. svibnja stoji kako se “na podsticaj svojih rođaka Srba u Francuskoj stanovništvo iz Benkovca i okoline intenzivno priprema za iseljenje porodica u SRJ. (...) U zadnjih desetak dana u Beograd su otišla tri autobusa žena i dece, sve iz straha da ne budu odsečeni od ostalog dela RSK kao i Z. Slavonija”.
#POBJEDA #detalji #Oluja #narednici

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.