O USTAŠAMA 'S LJUBAVLJU': Novi film koji daje drugačiju sliku o ustaškom pokretu!

Autor "Gospe" i "Četveroreda" te biografskog filma o Franji Tuđmanu napravio je još jedan provokativan dokumentarac koji se bavi temom o kojoj se i u današnjoj Hrvatskoj nerado govori. Iako se ponekad ne čini tako, Hrvati i Srbi imaju tek nešto malo više od sedam desetljeća "zajedničke povijesti". No, kako se radi o ne tako davnom vremenu, tako su i uspomene još svježe. Razdruživanje nakon 72 godine prisilnoga braka bilo je krvavo i njegove će posljedice Hrvati i Hrvatska osjećati još godinama, no u traženju nekih dodirnih točaka, datuma koje bi u budućnosti mogli zajdnički obilježavati, među inima nameće se i jedan čiju smo okruglu obljetnicu imali nedavno. Dakle, radi se o atentatu na jugoslavenskoga diktatora, kralja Aleksandra Karađorđevića koji se dogodio 9. listopada 1934. godine u Marseju. Iako se naravno ne bi suglasili oko karaktera tog događaja koji je za Srbe prije svega bio teroristički čin, dok se u drugim tadašnjim jugoslavenskim zemljama doživljavao kao herojsko djelo, jer je uvođenjem diktature 1929. godine kralj Aleksandar kroz ideju "integralnog jugoslavenstva" zapravo potpuno ukinuo sva prava ostalim nesrpskim narodima u tadašnjoj zajedničkoj državi. Ubojstvu Aleksandra Karađorđevića prethodilo je i nekoliko neuspjelih atentata. Prvi od njih planiran je još za vrijeme Prvoga svjetskoga rata u Solunu 1916. gdje je bila smještena tadašnja srpska vlada u izbjeglištvu. Zbog toga je na tzv. Solunskom procesu osuđen i pogubljen Dragutin Dimitrijević Apis. Drugi je pokušan nakon usvajanja Vidovdanskog ustava 1921. godine kada su tadašnji komunisti organizirali neuspješan atentat na kralja koji je izvršio Spasoja Stejić. Prije marsejskog u prosincu 1933. godine Petar Oreb i Ivan Herničić, pripadnici ustaškog pokreta, pokušali su ubiti kralja Aleksandra prilikom njegove posjete Zagrebu, što je spriječila policija uhitivši atentatore. Na kraju je to uspjelo pripadniku makedonske nacionalističke organizacije VMRO Veličku Kerinu u francuskom lučkom gradu, a povijest bilježi da su stvarni organizatori bili pripadnici ustaškog pokreta. Ustav Hrvatskog oslobodilačkog pokreta Prije dva dana u kinu Tuškanac prikazan je novi dokumentarni film Jakova Sedlara "Ustaše" koji o toj organizaciji govori na jedan drugačiji način. Zapravo kako kaže povjesničar dr. Mario Jareb koji je i scenarist filma, a jedna od užih specijalnosti mu je i ustaška povijest do osnivanja Nezavisne države Hrvatske, ustaški pokret se može podijeliti na onaj do 1941. i ono što se događalo tijekom NDH. Do 1941. riječ je o pokretu kojem je bio cilj stvaranje nacionalne države svim sredstvima i suradnju sa svima koji su željeli srušiti diktatorski režim u Kraljevini prvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a poslije i u Kraljevini Jugoslaviji. Primjerice u prve dvije točke Ustava "Ustaše" Hrvatskog Oslobodilačkog Pokreta se kaže: I. Zadaća pokreta Točka 1. Ustaša, hrvatski osobodilački pokret, ima zadaću da svim sredstvima, pa i oružanim ustankom, oslobodi ispod tuđinskog jarma Hrvatsku, da ona postane potpuno samostalna država na cijelom svom narodnom i povijesnom području. Točka 2. Kada taj cilj bude postignut, ustaški će pokret braniti svim sredstvima državnu samostalnost Hrvatske i narodnu osebujnost hrvatskoga naroda te se boriti zato da u hrvatskoj državi uvijek bude vladao samo hrvatski narod te da on bude potpunim gospodarom svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji, napredno i pravedno uređenoj u duhu Ustaških Načela. - Ustaški pokret koji dolazi na vlast 1941. na čelu s Antom Pavelićem u velikoj je mjeri, tvrdi Jareb, zapravo nova organizacija. Akteri su ostali isti, ali Pavelić i HND će biti pod snažnim utjecajem Njemačke i Italije i morat će slijediti modele koji su postojali kod velikih saveznika. Na taj je način zapravo Pavelić odredio put nove države, ističe dr. Jareb. No, nitko ne može osporiti činjenicu da se najveći broj onih koji su bili na strani Pavelića i Ustaša vodio domoljubljem, idejom borbe za neovisnu hrvatsku državu kao protutežu tadašnjoj Jugoslaviji koja je za mnoge bila oličenje zla, nasilja i potiranja svega što je bilo hrvatsko. Svi koji žele vidjeti ovaj film moći će to vrlo brzo jer će se isti moći kupiti na kioscima.

• Autor: Dražen Boroš
• Photo: Screenshoot youtube

Izvorni članak pogledajte OVDJE