Obilježavanje zločina kod jame Jazovka, žrtve su bile ranjenici, medicinsko osoblje, časne sestre

Više stotina ljudi sudjelovalo je u petak u spomen-pohodu, u organizaciji Hrvatskog obrednog zdruga (HOZ) Jazovka i pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, na spilju Jazovku gdje su prije 29 godina pronađene kosti mnogih žrtava s kraja Drugoga svjetskog rata koje su, kako je rečeno, likvidirali komunisti bez ikakva suđenja Hodočasnici, među kojima su bili predstavnici Rimokatoličke, Grkokatoličke i Hrvatske pravoslavne crkve, te saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović, okupili su se u Sošicama i krenuli na križni put do spilje Jazovke pred kojom je svetu misu zadušnicu za žrtve služio biskup križevačke eparhije mons. Nikola Kekić u koncelebraciji s vojnim biskupom u miru mons. Jurjem Jezerincem te joj nekoliko svećenika. Izaslanik pokroviteljice Andrija Hebrang pozdravio je sve hodočasnike i odao počast brojnim hrvatskim žrtvama jame Jazovke, te istaknuo da je briga o prošlosti osobina onih političara koji su prerasli u državnike jer, smatra, jedino istina o svojoj prošlosti kreira sadašnjost i budućnost.

Utvrđeni lokaliteti brojnih skrivenih grobišta - 940 u Hrvatskoj i više od 300 u Sloveniji

"U Hrvatskoj je još 940 utvrđenih lokaliteta skrivenih grobišta, više od 300 u Sloveniji, a o BiH da i ne govorimo, tragedija je naša generacije da od svih žrtava nismo iskopali ni jedan posto žrtava, a bez njihova dostojanstvenoga pokopa nema sretne hrvatske budućnosti," rekao je Hebrang . Istaknuo je da "iz zemlje treba odmah i sada iskopati istinu o Hrvatskoj da kao narod ne bismo tapkali u mjestu još desetljećima", te upozorio da će taj proces "sudeći po tempu kojim se grobišta otkopavaju trajati još par stoljeća". "Nemoguće je ići naprijed bez da se iskopa istina, jer između hrvatske ljevice i desnice je provalija od više stotina tisuća mrtvih ljudi i to se mora iskopati, obilježiti i dati počast", ustvrdio je Hebrang. Pismo predsjednika HOZ-a Jazovka Borisa Prebega pročitao je Ivan Lučić u kojemu, među ostalim, stoji da su "Tito, velikosrbi, jugoslaveni s posustalom hrvatskom vojskom preuzetom od Engleza, punili jame diljem Hrvatske, a potom su komunisti godinama vladali i nametnuli bratstvo i jedinstvo kao oblik othrvaćenja, a onda pomirbu podvalili da izbjegnu lustraciju. Skup je pozdravio, kako je rekao, "najljepšim pozdravom 'Za dom spremni!'", na koju je pak mnoštvo glasno odgovorilo - "Spremni!“.

Proglas HOZ-a Jazovka - Traži se i lustracija

Član HOZ-a Jazovka Ivan Vukelić pročitao je proglas s popisom zahtjeva upućenih hrvatskim vlastima među kojima su lustracija, uklanjanje nasljeđa komunističkoga totalitarnog režima, žurna provedba Deklaracije Hrvatskog sabora od 30. lipnja 2006. o osudi zločinstava totalitarnoga komunističkog poretka. Zahtjeva se i da se "stavi moratorij na derneke lažnih antifašista od Kumrovca, Brezovice, Srba i Šaranove jame (Jadovno)“, od Srbije se traži povrat sve arhivske građe, traži se i da se vrate ovlasti institiciji predsjednice/predsjednika Republike Hrvatske i ozakoni obvezno obrazovanje za sve na hrvatskome jeziku pod jednakim programima za sve javne škole. Pozvani su se pak pljeskom očitovali o prihvaćanju proglasa. "Zavedeni su ljudi u Drugome svjetskom ratu radili velika zla, ali nastavili to raditi i nakon rata, u vrijeme komunizma, koji je svim silama u čovjeku nastojao ubiti Boga, te stavljajući svoga vođu na mjesto božanstva kojem se svi moraju klanjati i javno pjevati 'druže Tito mi ti se kunemo, da s tvoga puta ne skrećemo', kao da partija jedina ima pravo odrediti što je istina i koji je pravi put: Ili ćeš ići tim putem ili ćeš nestati“, rekao je, među ostalim, u propovijedi  biskup Kekić. Skup je završio polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća.

Hasanbegović: Nije riječ o antifašizmu već isključivo o jugoslavenskom komunizmu

Na molbu novinara skup je komentirao saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović i izrazio žaljenje što je hrvatska država pokrovitelj obilježavanja Dan atifašističke borbe u šumi Brezovici, smatra da to ne smije biti državni praznik jer je "izdanak jugoslavenske komunističke baštine". "Tu nije riječ o antifašizmu već isključivo o jugoslavenskom komunizmu, a koja je njegova duhovna pozadina mogli smo čuti danas i u zlogukim govorima aveti prošlosti u šumi Brezovici", izjavio je Hasanbegović. Kad je pak riječ o proglasu HOZ-a Jazovka, istaknuo je, kako je, "ne ulazeći u njegove potankosti, potpuno jasno da je temeljna zadaća svake odgovorne hrvatske državne politike da se moderna Hrvatska liši svih zloduha prošlosti i utemelji  na nacionalnoj volji našega naraštaja i na pobjedi u Domovinskom ratu". "Hrvatska država i Ustavne demokratske vrijednosti jedini su temelj na kojemu počiva moderna hrvatska država, a jugoslavenska komunistička baština i pod krinkom antifašizma u savršenoj je suprotnosti sa svim temeljnim vrednotama na kojima počivaju moderna hrvatska država i društvo", istaknuo je. Na pitanje o inicijativi za izmjene izbornoga zakona, Hasanbegović je odgovorio da je "pravo mjesto za izmjenu izbornoga zakona Hrvatski sabor, ali otvorena velika koalicija HDZ-a i SDP-a, koja je protulustracijska, onemogućava ustavne promjene i zato je došlo do građanske inicijative da se o tome odlučuje na najdemokratskiji nasčin, na referendumu". O zahtjevu iz proglasa o zabrani komunističkih simbola, Hasanbegović je odgovorio da je je kao povjesničar i političar protivnik bilo kakvih zabrana, da nam ne trebaju zabrane već nova politička kultura, te da u Hrvatskoj treba isticati samo simbole hrvatske države - zastavu i hrvatski grb Za pitanje o obnovljenoj fontani "Titova tratinčinca" u Zagrebu, Hasanbegović je u odgovoru istaknuo "da u tome treba gledati  park, a kada je bila začeta ta bizarna ideja, konstatirao sam da neka onda to mjesto bude neka vrsta 'titoističke Višeslavove krstionice' gdje se imogu okupljati svi sljedbenici titoističkoga kulta". Jazovka je poznata kao mjesto masovnog ubojstva Hrvata tijekom i nakon završetka Drugoga svjetskog rata koje su počinili partizani. Žrtve su bile uglavnom ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici Jugoslavenske armije prisilno odveli iz bolnica 1945. TV voditelj Velimir Bujanec vodio je program. js/Direktno