Obnova potresom oštećene nekretnine: Nemoguća misija?

Godinu i dva mjeseca nakon potresa, malo je zgrada u Zagrebu počelo s obnovom. Učinili su to jedino stanari koji su u rekonstrukciju krenuli sami. No problemi su brojni. Potrošački kod donosi priču o zgradi čiji bi stanari počeli s obnovom, no ne mogu do novca. Moraju osigurati svojih 20 posto na računu zgrade. Ogorčeni su i zato što su izgubili novac za projekte energetske obnove koja nikad nije zaživjela jer je Grad Zagreb – odustao.

Zgrada u Ogrizovićevoj ulici na zagrebačkoj Trešnjevci preživjela je poplavu 1964. i zagrebački potres prošle godine. No potres u Petrinji teško ju je oštetio. Izgubila je zabatni zid, a stanari su, kaže suvlasnik Damir Krizmanić – uspjeli presložiti dimnjake i crijepove. Dodaje kako nikakve informacije od grada i države nemaju.

Kad pada kiša u spavaću sobu Damirova stana, voda se slijeva sa zabatnog zida. Stan je, kaže Damir – u redu. Ali se mora sanirati ono što je popucalo. Međutim, to će se moći napraviti tek nakon sanacije krova i zabatnog zida. Prije toga, ne isplati se ništa popravljati.

Stanari su platili projekte, Grad je odustao

– Mi imamo 52 i nešto posto potpisa. Znači, kad gledamo većinski dio odgovaramo za bilo šta. Međutim, po novom zakonu, u ovom slučaju PBZ traži 60% potpisa, što prije nikada nije bilo. Mi ne možemo imati 60 posto potpisa, jer dva stana spadaju pod grad Zagreb, jedan je suvlasnik preminuo, a njegova osoba ne želi pokrenuti ostavinsku raspravu. Imamo i vlasnika sa zaštićenim stanarom koji živi izvan Hrvatske, ne brine o svojoj imovinivani i čeka da se dogodi čudo, žali se predstavnica suvlasnika Bojana Šošić.

Preostala četiri suvlasnika spremna su samostalno otplaćivali kredit kojim bi se sufinancirala obnova nakon potresa. Jednako kao što su spremni uložiti novce u energetsku obnovu. Pripremili su projekte, platitli ih 50-ak tisuća kuna da bi onda Grad Zagreb naglo odustao. Iz grada je stiglo priopćenje. Od energetske obnove odustalo se uslijed smanjenja proračunskih prihoda zbog pandemije i potresa.

Novci uloženi u projekte energetske obnove otišli su u vjetar, a čeka ih sada obnova od potresa. Međutim, ni tu nema plana B, upozorava Damir Krznarić. Suvlasnici su ogorčeni, i najradnije bi odustali od svega.

– Plan C je da dođe jedan divan graditelj, investitor, da nas sve lijepo isplati ili nas iseli da grad Zagreb prestane biti gazda u Gradu azgrebu, da nismo taoci nekakvog takvog zakona, gdje gradi država stalno određuju pravila ili se uopće ne oglašavaju Ako su već vlasnici neka brinu o svojoj imovini, govori Bojana Šošić.

Iz Ministastva graditeljstva odgovaraju nam da obnova ne može krenuti dok suvlasnici nisu na račun zgrade uplatili svoj dio: onih 20% s koliko sudjeluju u obnovi.

Na drugom kraju grada, u popularno zvanom Malom Vatikanu, na uglu Martićeve i Bauerove, stanari žive u zgradi koja je zaštićeno kuturno dobro prve kategorije. Konzervatori su, kaže Vedrana Likan (SOS Zagreb) na teren prvi put izašli godinu i pol dana nakon potresa. A za obnovu će biti najvažnija sloga stanara. Kompleks zgrada obuhvaća 26 stubišta.

– Naravno tih 26 stubišta su administrativne cjeline, i na različitoj su razini pripreme. Neka stubišta su već predala zahtjev, neka druga su u pripremi. Imamo 51% odluke, drugdje 100% odluke – ali dok se svih 26 stambenih cjelina ne prijavi se za obnovu, ona neće ići. Bez obzira na to što je zaštićeno kuturno dobro. Ovdje ovisimo o odluči suvlasnika da se u otm smislu pokrenuemo, dodaje Vedrana Likan.

Nakon toga im slijedi procedura traženja kredita. Problema je mnogo, a rješenja malo. Suvlasnici do odgovora i jasnih rješenja teško dolaze.

Procedura i povrat novca ovisno o cijenama

– Kao što svi vidimo, nema neke organizirane obnove u Zagrebu. Ima točkaste, pojedinačne obnove – gdje su se zgrade same organizirale i preko svojih upravitelja same pokrenule obnovu. Postoji mogućnost da cjelovitu obnovu pokrene Fond, koji bi onda trebao izabrati izvođače i voditi obnovu. To je ostavljeno na odabir samim vlasnicima. Onda bi trebali čekati na red, potvrđuje sudski vještak za graditeljstvo, dipl. ing. građ. Krunoslav Komesar.

– Kad građani odluče da sami krenu u obnovu trebaju najprije dobiti odobrenje iz Ministarstva, moraju imati projekt ovlaštenog projektanta, moraju odabrati izvođača i stručni nadzor radova. Moraju odraditi cijelu proceduru kao da to radi i država. Po dovršetku radova i po rješenju nadzornog inženjera mogu zatražiti nadoknadu sredstava. Koliki će biti udio sredstava koji će vratiti država to još ne znamo. Pretpostavljamo da će to biti veći dio, ili cijeli. To ovisi o tome kolike će cijene biti izlicitirane na natječajima u kojima će Fond provoditi obnovu, dodaje Komesar.

Lov u mutnom kod pregleda i kako izabrati pravog graditelja

– Ako je nekome krivo procijenjena kategorija oštećenja – to se može promijeniti kasnije kroz projekt. Svaki vlasnik kuće može privatno naručiti projekt. Za sve to postoji zakonska procedura. Bitno je uključiti struku i mislim da onda neće biti problema, naglašava.

– Zagreb i Banovina su slične priče, ali mislim da je tu bivša zagrebačka vlast zaspala, upozorava Komesar. Izrazio je nadu da će sad, kad se sustav uspostavio svi, pa i inženjeri doći na svoje – da će moći početi projektirati, graditi i nadzirati radove na obnovi, piše HRT.