Vijesti Top vijest

Odbor za hrvatske ratne veterane Vladi: Razriješite dužnosti Kardova i Višnjića iz HMDCDR-a

Odbor za hrvatske ratne veterane Vladi: Razriješite dužnosti Kardova i Višnjića iz HMDCDR-a
Saborski Odbor za ratne veterane predložio je danas Vladi da razriješi predsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata Krunu Kardova i Čedomira Višnjića i Saboru te da umjesto njih predloži nove članove. Za takav prijedlog, koji je zagovarao predsjednik Odbora Josip Đakić (HDZ), izjasnilo se pet članova Odbora, tri su bila suzdržana, jedan protiv. Bilo je i drugih prijedloga, no o njima se u konačnici nije glasovalo. SDP-ov Franko Vidović predlagao je tako da ministrica kulture 'povuče' Višnjića iz Upravnog vijeća, a da se Kardov i ravnatelj Centra Ante Nazor sastanu s Odborom, koji bi tek nakon tog razgovora donio odluku o predsjedniku Upravnog vijeća. Odbor se nije očitovao ni o ideji braniteljskih udruga da umjesto Kardova i Višnjića u Upravno vijeće uđu akademik Franjo Šanjek i general Mladen Markač. Ministarstvo kulture, koje je Kardova i Višnjića kandidiralo Vladi za Upravno vijeće, izvjestilo je o kriterijima temeljem kojih je to učinilo. Novi su članovi Vijeća predloženi zbog isteka mandata, a dolaze iz reda istaknutih znanstvenika, te javnih i kulturnih djelatnika, rekao je zamjenik ministrice Berislav Šipuš. Prijedlozi Ministarstva, kaže, temeljili su se na činjenici da je Centar primarno znanstveno - istraživačka institucija osnovana radi prikupljanja, sređivanja, čuvanja, zaštite te stručnog i znanstvenog istraživanja dokumentacije i svih podataka vezanih uz Domovinski rati i upoznavanja javnosti s utvrđenim činjenicama. Šipuš je Odboru pročitao biografije Kardova, Ivana Grujića, Filipa Hameršaka, Damira Agičića, Čedomira Višnjića, Nikice Barića i Davora Marijana. Glavna odlika svih predloženih kandidata je usmjerenost na razvijanje međunarodne suradnje sa sličnim institucijama unutar Europe, nova istraživanja, te pristup različitim izvorima financiranja kako bi se smanjila ovisnost Centra od Ministarstva kulture kao jedinog izvora financiranja, naglasio je Šipuš. Višnjićevo imenovanje je "sramota hrvatske države i Ministarstva kulture", poručio je Đakić navodeći da materijali koje je Odbor dobio jasno govore da je Višnjić bio "suradnik okupatora u cijelom vremenu okupacije", da je otkrivao položaje i brojnost Hrvatske vojske. Našao se, kaže, i njegov dnevnik pod drugim imenom u kojem opisuje "kako su patila njegova srpska braća na okupiranim područjima". Vanjski član Odbora Ilija Vučemilović pita Ministarstvo čime argumentira tvrdnje da ne izjednačuje agresora i žrtvu, ako u instituciju poput Centra dovodi čovjeka "koji je dokazano surađivao s agresorom", a drugi sve radove objavio s udrugom Documenta, koja, rekao je, ima stav da je hrvatska država zločinačka, a branitelji zočinci. "Nisam siguran da su ti ljudi tamo slučajno, unatrag tri godine radi se na tome da se Domovinski rat karakterizira kao 'ratno događanje", rekao je Vučemilović. SDP-ov zastupnik Franko Vidović se s tim ne slaže, te upućuje na podatak da je Višnjić bio pomoćnik ministara kulture od 2004. do 2010., kada je HDZ, a ne Kukuriku koalicija bio vlast. Ako je točno sve to o njemu, kako je, s obzirom na sigurnosnu provjeru, moguće da je Višnjić postao pomoćnik, jesu li službe pod vodstvom Tomislava Karamarka radile svoj posao kako treba, upitao je Vidović. Možda je provjera i napravljena, odgovara Zvonko Milas (HDZ), koji podsjeća da Odboru nije bilo prihvatljivo imenovanje Kardova i Višnjića, te je osobno upozorio da je neprihvatljivo da kandidat umjesto životopisa šalje presliku osobne iskaznice. Suglasio se s Vidovićem da na Kardova ne treba "raditi hajku", te da Odbor treba čuti i njega i Nazora. Ministarstvo je izbjeglo ključni odgovor, primjetio je Miroslav Tuđman (HDZ) pitajući se postoji li politička volja da se stvore normalni uvjeti za rad Centra. Odbor je na sjednici održanoj u listopadu zatražio od ravnatelja Centra Nazora da dostavi dokumente koje Centar ima o Višnjiću. Nazor je, naime, tada potvrdno odgovorio na Vučemilovićev upit je li točno da je Višnjić bio suradnik tzv. Republike Srpske Krajine, navodeći da o tome postoje i dokumenti. Odbor je od ministra pravosuđa danas zatražio da mu čim prije odgovori što se događa s braniteljem iz Slavonskog Broda Matom Čandrlićem koji je uhićen u Bosanskom Brodu pod sumnjom silovanja, te da poduzme mjere da branitelj Veljko Marić, zbog bolesti, bude transferiran na odsluženje kazne u Hrvatsku.H B.P./M.S.M. Izvorni članak možete pogledati OVDJE
#Josip Đakić #Mladen Markač #Ante Nazor #HMDCDR #Kruno Kardov #Čedomir Višnjić #Odbor za hrvatske ratne veterane #razrješavanje dužnosti

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.