‘ODMAH UVESTI POREZ NA NEKRETNINE!’ Stručnjak poslao oštru poruku Vladi: ‘Hrvatsko tržište je debelo precijenjeno, a ovo je razlog’
Sada se i službeno zna ono što zna svatko tko je posljednjih godinu dana proveo tražeći stan. Cijene nekretnina nikad u povijesti nisu bile više. U posljednja dva kvartala rasle su po stopi od devet posto, a čak su 13,5 posto skuplje nego u istom razdoblju lani.
Hrvatska nije izuzetak u svemu tome. Najnoviji podaci pokazuju da cijene kuća i stanova rastu najbrže od posljednjeg tromjesečja 2006. godine, uoči početka velike financijske krize. Kad tome dodamo i najave Europske središnje banke (ECB) o dizanju kamata, nije nikakvo čudo što se mnogi pitaju je li možda vrijeme za refinanciranje starog ili dizanje posve novog kredita dok su cijene još koliko toliko dostupne, a krediti koliko toliko jeftini.
Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava kako mnogi kod dizanja kredita zaborave na njegovo najvažnije obilježje.
“To je da je kredit prije svega potrebno vratiti. Nije pitanje samo koliko je taj kredit jeftin ili skup već je najvažnije pitanje koje svatko treba sebi postaviti prije odlaska u banku može li taj isti kredit i vraćati”, upozorava Novotny.
Analitičar kaže kako je s obzirom na sadašnju situaciju sasvim moguće da će se kamatne stope u budućnosti povećavati.
“Puno je tu ali kod dizanje kredita. Ako banke nude fiksne kamatne stope, tada bih pod pretpostavkom da sam kreditno sposoban i da uzimam kredit kod banke zbog neke produktivne djelatnosti ili kupovine stana, tada bih sa bankom pokušao dogovoriti fiksnu kamatnu stopu na što duže vremensko razdoblje”, objašnjava Novotny ističući kako krediti nisu poklon.
Višak novca uložiti u poljoprivredu
“U sadašnjoj ekonomskoj situaciji, svatko tko želi dizati kredit treba dobro procijeniti želimo li u budućnosti, sa svim novim rizicima koji nam mogu oduzeti našu financijsku sposobnost, ući u obvezu vraćanja kredita”, kaže analitičar.
O tvrdnjama nekim stručnjaka kako je zbog rekordne inflacije svoju štednju potrebno hitno uložiti u kupnju stana kako ne bi izgubila na vrijednosti, kaže kako je to jedna posve kriva slika.
“To je jedna pogrešna slika da se u inflaciji poništava štednja. Štednja a vista, bez ikakvih oročavanja i vezivanja, je nešto što nam sutra može zatrebati. To je novac koji nam uvijek treba biti na raspolaganju”, kaže analitičar objašnjavajući kako je situacija ipak nešto drugačija ako nemamo štednju koja će nam trebati sljedećih 10 ili 2o godina.
“U tom slučaju možemo razmišljati o ulaganju u nekretnine, ali i tada se postavlja pitanje gdje i po kojoj cijeni”, objašnjava Novotny ističući kako su nekretnine u hrvatskim gradovima danas uglavnom precijenjene.
“Hoće li održati tu vrijednost u budućnosti je vrlo upitno. Inflacija ovog tipa ne može se održati tri godine inače prerasta u hiperinflaciju, a tada imamo posve drugi niz problema. U svakom slučaju, iako će mnogi reći drugačije, nekretnine u ovom trenutku nisu najbolje ulaganje. Da ste prije 20 godina uložili u nekretninu u Slatini ili Virovitici onda bi izgubili novac. Mi uvijek nekretnine gledamo samo kroz prizmu Zagreba i obale, ali čak i nekretnine na moru nemaju nekakav povrat ulaganja ispod 20 godina”, kaže.
Objašnjava kako bi svima onima koji imaju viška novaca, a žele uložiti u nekretnine zbog rente, bilo bolje uložiti u poljoprivredu i proizvodnju hrane.“Nekretnine su bile i ostale mrtvi kapitali. Sve dok nema poreza na nekretnine, to će i ostati tako, a promijeniti se nešto mora jer smo jedina zemlje u ovom dijelu Europe koja nema porez na nekretnine”, zaključuje Novotny.
Izvor:Dnevno.hr
Autor: Ivana Jurišić/Foto: snimka zaslona/YT
