Održano paljenje svijeća na od komunističkih vlasti 1946. godine preoranom groblju hrvatskih vojnika na Mirogoju

Ovaj petak održana je komemoracija na Mirogoju i paljenje svijeća na, 1946. godine preoranom groblju hrvatskih branitelja u II. Svjetskom ratu. Palim borcima, paloj hrvatskoj mladosti komunisti nisu dali mira ni u grobu. Nije im se smio znati ni spomen. Groblje je, naredbom komunističkih vlasti, 1946. godine preorano i sravnjeno sa zemljom. Zahtjev za obnovom ovog groblja postoji već dugi niz godina. Projekt je gotov i čeka se sama obnova. 

Komemoraciju je organizirala zajednica žrtvoslovnih udruga koju čine 

• Hrvatsko žrtvoslovno društvo
• Hrvatsko društvo političkih zatvorenika
• Hrvatski domobran
• Hrvatski obredni zdrug Jazovka
• Udruga Žrtva za Hrvatsku iz Osijeka
• Udruga Bosansko-hercegovačkih Hrvata Zagreb

Komemoracija je započela riječju predstavnika organizacijskog odbora Marka Krznarića koji se osvrnuo na trenutačno stanje projekta obnove ovog groblja. Potom je molitvu vodio biskup Ivan Šaško a skupu se obratio i Mersad efendija Kreštić, predstavnik islamske zajednice. Vijence su položili i predstavnici hrvatske Vlade – Ministarstva branitelja te Sabora.

Krznarić: Najvažnije je da se svakome ovdje pokopanom vojniku, vrati njegovo nadgrobno obilježje

Prenosimo govor predstavnika organizacijskog odbora gospodina Marka Krznarića:

Danas je 10. prosinca, Međunarodni dan ljudskih prava, kojeg na ovome mjestu obilježavamo već petu godinu, čime smo dostigli jedan mali jubilej i skroman pomak po pitanju ljudskih prava.

Ne treba posebno isticati zašto smo baš ovdje. Na ovim grobnim poljima pokopani su poginuli i umrli pripadnici Hrvatske vojske 1941 – 1945 godine, a ovdje su imali dostojno obilježene grobove na koje je rodbina donosila cvijeće i palila svijeće.

Za vrijeme komunističkog i socijalističkog režima rodbina je pokušavala prići ovome mjestu ali to je bilo zabranjeno sve do hrvatske samostalnosti. Tako se devedesetih godina propituje i traži mogućnost obnove. Očekivanja su bila da će ona ići brzo, ali evo do sada se uspjelo tek postavljanje spomenika, bijeli križ.

Sve do danas, međutim, nije ispunjena molba i zahtjev rodbine poginulih, da se svakom čovjeku koji je ovdje pokopan, i čije se kosti još nalaze ispod ovog travnjaka, vrati pojedinačno grobno obilježje – za vojnike kršćane križ a za vojnike islamske vjere nišan.

Prije nekoliko tjedna obnovu ovog vojničkog groblja podržao je Odbor za ratne veterane Hrvatskog sabora i dao joj novi poticaj. Ministarstvo hrvatskih branitelja još je davno prije dalo svoju podršku pa time možemo zaključiti da ga podržava i hrvatska vlada.

Nastavak projekta treba podržati i nova gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem. Nadamo se da će to uskoro učiniti i da će time potvrditi svoj politički program u kojem stoji da se zalažu za pravedniju i bolju Hrvatsku, za javni interes i ljudska prava.

Svakako je pravedno da ovo groblje hrvatskih vojnika bude obnovljeno,  kad je već odavno na Mirogoju obnovljeno groblje njemačkih vojnika iz Drugog svjetskog rata. Nedaleko odavde je i groblje partizana i vojnika jugoslavenske armije. U javnom je interesu da se prema svakom pokojniku postupa jednako. Hrvatska će biti bolja ako svakome bude ostvareno civilizacijsko i ljudsko pravo na obilježeni grob.

Najvažnije je, ponovit ću još jednom, da se svakome ovdje pokopanom vojniku, vrati njegovo nadgrobno obilježje. Po projektu na križevima osim tradicionalnog hrvatskog tropleta neće biti drugih simbola, već samo ime, prezime i godina rođenja i smrti, što možete vidjeti na izloženoj maketi križa. Slično je i sa nišanima.

U duhu ljudskih prava  i civilizacijskih dometa očekujemo nastavak razgovora u cilju obnove groblja hrvatskih vojnika 1941-1945 godine. Ovaj naziv groblja smo preuzeli iz službenih dokumenata, a kao službeni se koriste više od 20 godina. Spremni smo razgovarati i o nazivu ukoliko postoje činjenice koje osporavaju sadašnji naziv. Mišljenja smo da bi groblja trebala biti spone pomirenja a ne sukoba uz narodnu mudrost „voli svoje, poštuj tuđe“.