Vijesti Najčitanije

Odvjetnik koji tuži HT za Narod.hr: ‘Ako sam u pravu, osim građana, oštetili su i proračun’

Odvjetnik koji tuži HT za Narod.hr: ‘Ako sam u pravu, osim građana, oštetili su i proračun’

“Kupovinom obveznica izdanih od strane društva u vlasništvu Deutsche Telekoma de facto je većinskom dioničaru HT-a stavljen na raspolaganje novac koji bi u suprotnom bio dijelom dobiti društva te raspodijeljen svim dioničarima putem dividende. U tužbi se ističe kako se radi o prikrivenom kreditiranju društva majke, a koje kreditiranje bi, da je transparentno, bilo podložno oporezivanju. Tako je oštećen i državni proračun RH.”, otkrio je za Narod.hr dubrovački odvjetnik Mladen Dragičević, koji je i sam dioničar.

Podsjetimo, trgovački sud u Zagrebu je za 11. veljače 2021., više od dvije godine nakon podnošenja tužbe, zakazao pripremno ročište u sporu u kojem dioničar HT-a Boško Bojanović tuži Deutsche Telekom (DT) i čelne ljude HT-a zbog isplate umanjene dividende dioničarima i oštećivanja države. Dioničara Bojanovića inače zastupa odvjetnik Dragičević, koji je Narod.hr je otkrio kako planira i samostalno podići tužbu.

Narod.hr: Zašto je toliko dugo trajalo zakazivanje ročišta?

Zakazivanje ročišta trajalo je toliko dugo zato što je tuženik, Deutsche Telekom odugovlačio s primanjem tužbe i slanjem odgovora za istu te tako ‘kupovao na vremenu’, a i u međuvremenu je mijenjan uređujući sudac.

Narod.hr: Vi ste sami vlasnik dionica, kao i jedan veliki dio hrvatskih građana. Kako komentirate izbjegavanje plaćanja stvarne dividende vlasnicima dionica?

Kupovinom obveznica izdanih od strane društva u vlasništvu Deutsche Telekoma de facto je većinskom dioničaru HT-a stavljen na raspolaganje novac koji bi u suprotnom bio dijelom dobiti društva te raspodijeljen svim dioničarima putem dividende. U tužbi se ističe kako se radi o prikrivenom kreditiranju društva majke, a koje kreditiranje bi, da je transparentno, bilo podložno oporezivanju. Tako je oštećen i državni proračun RH. Bitno je istaknuti i da je istovremeno HT, ako je već želio investirati, mogao kupiti obveznice Republike Hrvatske, s prinosom cca 4% dok je kupio upravo ove obveznice koje imao prinos 0%. Ne vidi se poslovna opravdanost takvog pothvata.

Narod.hr: Koji su Vaši daljnji koraci?

Kao mali dioničar HT-a i sam ću podnijeti tužbu

Narod.hr: Molimo objasnite našim čitateljima zašto je važan ovaj postupak i što znači za sve vlasnike HT-ovih dionica?

Ovaj postupak je važan za sve male dioničare HT-a jer se njime dokazuje kako su svi dioničari oštećeni. Međutim, ističe se kako svaki dioničar mora samostalno tužiti ako želi potraživati naknadu štete. Međutim tko hoće će se moći javiti udruzi koja će detaljno pomoći svim vlasnicima dionica kao sto su pomogle i druge udruge jer smatram da samo tako se može dobiti bitka protiv velikih sustava koji zakidaju male Dioničare. Uprava HT-a je očito zaboravila da oni rade za vlasnike dionica i to za sve vlasnike, a ne samo za većinske. Inače Deutsche telekom ,većinski vlasnik HT-aa je već kažnjen na američkoj burzi za pokušaj korupcije u Makedoniji i Crnoj Gori sa skoro 100 milijuna dolara pa to dovoljno govori o njihovom načinu poslovanja. Hrvatski građani koji su se krvavo mučili da kupe dionice ne smiju dozvoliti da ih neko oštećuje u vlasništvu dionica, a očekujemo i da će nam država pomoći da zaštitimo svoje vlasništvo i dividendu jer smo upravo svi mi kupili dionice kad nas je država i ondašnja vlada pozvala da kupimo te dionice, pojasnio je Dragičević za Narod.hr.

Podsjetimo, u pokrenutom sporu pred zagrebačkim Trgovačkim sudom prvotužena je krovna tvrtka Deutsche Telekom AG, slijedi Deutsche Telekom Europe B.V. registrirana u Nizozemskoj te bivši predsjednik Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković, bivši član Uprave Josef Jacob Mathias Thuerriegl, ali i sadašnji zamjenik predsjednik Nadzornog odbora Ivica Mišetić.

S druge strane, u HT-ovu odgovoru Hini ističu kako nemaju običaj komentirati slučajeve koji su predmetom pravnog postupka u tijeku.

“Međutim, s obzirom da se u posljednje vrijeme, selektivnim prenošenjem informacija narušava ugled Hrvatskog Telekoma, primorani smo reagirati i ukazati kako pojedinci već godinama plasiraju u medije nepotpune i neistinite informacije nanoseći time štetu Hrvatskom Telekomu. Hrvatski Telekom najoštrije osuđuje i odbacuje špekulacije o bilo kakvom oštećivanju kompanije, njezinih dioničara i državnog proračuna”, odgovorili su iz HT-a.

Nakon našeg nedavnog članaka u vezi s kaznenom prijavom protiv čelnika HT-a koji su osumnjičeni za skrivanje dionica za vrijeme dok je na tim dionicama bio u tijeku ovršni postupak, otkrilo se još detalja.

Oštećeni poduzetnik Željko Markota poznat i kao autor UČILICE,  preuzeo je kazneni progon nakon što je državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu bez ispitivanja osumnjičenih odgovornih osoba HT-a. Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu je međutim donio rješenje kojim se nalaže ispitivanje četvero osumnjičenih članova uprave HT-a i predstavnika HT-a kao osumnjičene pravne osobe jer je utvrdio kako postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenog djela koje im se stavlja na teret, te da su ostvareni uvjeti za provođenje dokaznih radnji.

U međuvremenu neslužbeno doznajemo kako se osumnjičenim čelnicima HT stavlja na teret to što su za vrijeme ovršnog postupka na više skrbničkih računa sakrili svoj cjelokupni paket dionica Optima telekoma (17,41%) kako bi osujetili namirenje ovršne tražbine. Riječ je o paketu dionica temeljem kojeg je AZTN dopustio HT-u uvjetnu koncentraciju i upravljanje Optimom na ograničeno vrijeme.

Stoga se vezano na ovaj slučaj otvara pitanje, je li HT sakrivao dionice Optime po skrbničkim računima te ih kasnije prenio na tvrtku kćer uz suglasnost AZTN i od kakvog je to utjecaja bilo na neuspjelu prodaju dionica Optime kao i na druge prethodno HT-u određene obveze?

Medijsku pozornost prije 4 godine izazvala i HT-ova kupnja obveznica Deutsche telekoma u iznosu od 125 milijuna eura uz kamatu od gotovo nula posto. Uz činjenicu da je riječ o kupnji obveznice tvrtke majke kojom gotovo da se ne trguje i bez prinosa ispada da je riječ o beskamatnoj pozajmici pozamašnog iznosa čemu su se protivili neki dioničari HT-a i zbog čega je također protiv čelnika HT-a bila podnesena kaznena prijava ali je i ona odbačena od strane državnog odvjetništva.

Negdje u isto vrijeme HT je od Magyar telekom-a, koji je također u većinskom vlasništvu Deutsche telekoma kao i HT, kupio Crnogorski telekom za daljnjih 123,5 milijuna eura, što je također izazvalo velik interes stručne i ostale javnosti posebno s obzirom da se uz Crnogorski telekom zbog načina privatizacije godinama vezuju korupcijske afere zbog podmićivanja na najvišim državnim razinama. Deutsche telekom i Magyar telekom su korupciju oko privatizacije Crnogorskog i Makedonskog telekoma i drugih pogodovanja, priznali američkim pravosudnim i burzovnim tijelima te su zbog toga  pristali platiti kaznu oko 95 milijuna dolara. Također na temelju američke dokumentacije su i protiv odgovornih čelnika kompanija pokrenuti kazneni postupci, a od prije nešto više od godinu dana i u Crnoj Gori se protiv više osoba vodi kazneni postupak u vezi sporne privatizacije Crnogorskog telekoma. Prema američkoj dokumentaciji kompanije su novac za korupciju dužnosnika izvlačile putem fiktivnih računa.

Naime, dok se u Crnoj Gori pokreće postupak za poništenje privatizacije Crnogorskog telekoma, upravo zbog koruptivnih djela koja su utvrđena u SAD-u, kod nas se šuti iako na ljestvici korupcije Hrvatska i Crna Gora nalaze na sličnoj ( niskoj 63. i 66.) poziciji,  a kod nas su također uočena i dokumentirana mnoga koruptivna obilježja koja do sada nisu procesuirana, što ukazuje na isti ”modus operandi”.

Iskusni pravni stručnjaci vjeruju kako u Hrvatskoj postoji dovoljno materijala za pokretanje ozbiljnog preispitivanja privatizacije i poslovanja HT-a, u prvom redu i za početak, zahvaljujući ovdje spomenutoj odluci Ustavnog suda.

Izvor:Narod.hr

Autor: ig/Foto: Mladen Dragicevic/HT (Fotomontaža: Narod.hr)

#tužba #Hrvatski Telekom #proračun #građani #Mladen Dragičević

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.