Okrugli stol u Mostaru: Kriminaliziranje Domovinskog rata ima za cilj stvaranje BiH bez Hrvata

Okrugli stol organizirao je Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH, Ured za pružanje pravne pomoći braniteljske populacije te Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH

Sudionici okrugloga stola u Mostaru istaknuli su u ponedjeljak da se zloporabom instituta zajedničkog zločinačkog pothvata i procesuiranjem hrvatskih branitelja u BiH nastoje ostvariti ratni ciljevi o Bosni i Hercegovini bez Hrvata.

Okrugli stol organizirao je Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH, Ured za pružanje pravne pomoći braniteljske populacije te Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH, a nazočili su brojni dužnosnici kao i sudionici Domovinskog rata, zapovjednici brojnih postrojba od prostora Posavine do Hercegovine. "Radi se o stigmatiziranju naroda i kolektivne odgovornosti kroz zajednički zločinački pothvat i zapovjednu odgovornost. Zločinački pothvat je političko pitanje koje zahtjeva široku akciju. Po predmetima koji se vode i najavljuju važno je pobijati neistine jer može imati teške posljedice ne samo po optužene u Den Haagu, nego i u BiH", rekla je voditeljica ureda za pravnu pomoć Hrvatima pri HNS-u BiH Nika Pinter. Po njezinim riječima za pripadnike HVO-a, a naročito zapovjednike tužiteljstva primjenjuju ove kvalifikacije, dok se istodobno te za pripadnike bošnjačke Armije BiH one zanemaruju. Ravnatelj Dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž je rekao kako se radi o očitoj manipulaciji čiji je cilj Hrvate poraziti krivotvorenjem istine o zbivanjima za vrijeme rata. "Vidljivo je da postoji zloporaba oko selektivnog procesuiranja ratnih zločina i pristupa oko rata u BiH. Naime, primjetno da se ne procesuiraju ratni zločini nad hrvatskim civilima u BiH, te je primjetno da se nastoji zlorabiti procesi protiv Hrvata za buduća politička rješenja", smatra Raguž. U bosanskohercegovačkom pravosuđu postupci za ratne zločine se vode po dva zakona, jednome iz vremena bivše Jugoslavije i drugom puno težem s dvostruko većim kaznama donesenom 2003. Hrvate se u pravilu procesuira po strožem, a Bošnjake po lakšem zakonu s predrasudama kako su jedni unaprijed determinirani kao zločinci a drugi kao osloboditelji. Pri tome je predstavio podatke po kojima je do sada za zločine protiv čovječnosti optuženo 212 Srba, 24 Hrvata i samo trojica Bošnjaka. Do sada su za ove zločine Hrvati dobili 84 godine zatvora, a Bošnjaci nijednu, tvrdi Raguž. U izjavi za medije nekadašnji ratni ministar obrane HercegBosne Vlado Šoljić istaknuo je kako očekuje zauzimanje Republike Hrvatske u rasvjetljivanju istine o Domovinskom ratu u BiH. "Prema stanju presude Hrvatska je do sada jedina zločinačka država na ovome području. Ona je po tim navodima napadala BiH i Srbiju iako činjenice govore drukčije. Srbija je napala Hrvatsku, a iz BiH je napadana Hrvatska. Kada bi to prihvatila kao gotovu činjenicu, Hrvatska bi imala goleme posljedice. Zbog toga ih to motivira i trebaju se uključiti u potporu", rekao je Šoljić. Povjesničar Ivo Lučić, s Instituta za povijest u Zagrebu rekao je kako srpsko i bošnjačko vodstvo nisu promijenili svoje ratne ciljeve, a to su odcjepljenje i stvaranje unitarne države bez Hrvata. "Hrvatski cilj je ravnopravnost i očuvanje kulturnog i političkog suvereniteta. Institucionalna zaštita je koliko mi se čini potrošena i promijenjena nametanjem izmjena. Ne čini mi se da nam ne preostaje ništa drugo do pokretanja radikalnije opcije", smatra Lučić. Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić istaknuo je da je danas trenutak kada treba donositi hrabre odluke. "Danas smo svjedoci prijetnjama ratom i mobilizacije, a to govore osobe koje zahvaljujući selektivnoj pravdi nisu procesuirane za ratne zločine. Imamo li se pravo zadovoljiti se samo izborom legitimnih predstavnika.  Mislim da nemamo. Samo administrativno i ustavno rješenje jamči nam opstanak, a to podrazumijeva federalnu jedinicu", istaknuo je  Ljubić.