Osnivanje "Antifašističke lige" kao III. zasjedanje AVNOJ-a

Jedan od događaja koji je u zadnjih nekoliko dana privukao pozornost hrvatske javnosti je osnivanje „Lige antifašista RH", o čemu su režimski mediji promptno izvijestili. Razlozi osnivanja te ciljevi Lige, kako je udarno objavljeno, su zabrinutost razvojem događaja u Hrvatskoj ''gdje se javno poriču temeljne demokratske vrijednosti'', a nameću ''fašistička''. Te vijesti objavljene u režimskim glasilima same po sebi nisu toliko ništa novo -znamo uostalom njihovo ''objektivno'' izvještavanje, koliko reakcija samih čitatelja na taj događaj. Za razliku od režimskih na događaj su reagirali vijestima ili izvrsnim komentarima (M. Pavković, Z. Vukman, J. Čelan) u neovisnim portalima (hrsvijet.net, direktno.hr, dnevno.hr) i J. Čelan (Hrvatski tjednik) te neovisne TV mreže (Bujica, Markov trg) koji su se o tome kritički izjasnili. Na osnovi dosta toga objavljenog stječe se dojam da je hrvatska javnost upoznata sa svime u vezi s osnivanjem Lige pa svatko može lako stvoriti vlastiti sud. Prateći režimska i neovisna glasila vidi se da nije sve obuhvaćeno, a riječ je o nekim detaljima koje režimska mediji prešućuju ili krivo prikazuju a neovisnima su promakla. Detalji koje bi trebalo spomenuti. Dakle, ''drugovi i drugarice antifašisti'' okupili su se, 21.3.15., u staroj Gradskoj vijećnici koju im je na korištenje dao predsjednik Gradske skupštine, Jadranko Kosor. Broj koji se okupio je, po gruboj procjeni, oko 120 za razliku od 150 kako su neki izvijestili. Uz sam broj sudionika važno je najprije spomenuti ''avangardu'' kojoj je na čelu stari ''revolucionar'', Juraj Hrženjak, (r. 1917). Slijede dalje: Slavko Goldstein, Budimir Lončar, Ivo Josipović, Franjo Habulin, Anto Nobilo, akademik Petar Strčić, bivši ustaša i antisemit Drago Pilsel, marksist-lenjinist i sljedbenik Stipe Šuvara Dragan Markovina, agitpropovac-profesor na FPZ-u Dražen Lalić, te udarni trio: Zoran Pusić, ''savjest hrvatskog društva'', Vesna Teršelič te mladi boljševik Eugen Jakovčić. Kao suosnivači su bili predstavnici raznih udruga i društava, a počasni gosti veleposlanici Norveške, Belgije i BiH, a iz ''regiona'' predstavnik Igmanske inicijative. Zašto je kao počasni gost tu bio predstavnik hrvatskih branitelja, Mladen Lončar, objasnit će u svom obraćanju skupu. Uočena je odsutnost bivšeg ustašoida Stjepana Mesića, Ivana Fumića te Milorada Pupovca. Skupštinu je otvorio i vodio drug Hrženjak. Otvarajući skupštinu ispričao se (zapravo izvinio) da se zbog tehničkih razloga hrvatska himna ne će moći odslušati pa je zamolio da ju prisutni otpjevaju. Trebalo je čuti i osjetiti atmosferu kad ''antifašisti'' pjevaju hrvatsku himnu. Pri ovom otužnom izvođenju nije bilo upitno tko, je li netko pjeva ili otvara usta, nego zašto su ju uopće uvrstili u dnevni red. Daleko bi bila primjerenija Hej Slaveni ili neka druga. Trabunjanja Potom su redale govorancije iliti trabunjanja. Prvi se obratio drug Hrženjak istaknuvši da nacifašizam još nije pobijeđen, da se falsificira povijesti istodobno optužujući Katoličku Crkvu. Drug Josipović ponovio je i daljnje postojanje ''ustaške guje'' pri čemu je naglasio da je bio u pravu kad je to prije izjavio. Dodao je da će se i dalje angažirati u radu antifašističkog pokreta želeći da je među prisutnima najmanje 20% mlađih od 30 godina. Drug Pusić je iznio zabrinutost u kojem Hrvatska ide, a to je''fašizam'' okrivljujući vrh Katoličke Crkve da to podržava. Predstavnik branitelja, M. Lončar, nastupio je kao izaslanik ministra Freda Matića prenoseći njegovu podršku Ligi uz napomenu da će ju Ministarstvo pomoći financijski te obnovu antifašističkih spomenika. Ovim obraćanjem postalo je jasno zašto je predstavnik branitelja ovdje. Financijska potpora osigurat će izabranom predsjedniku Lige, Pusiću, da se može i dalje baviti profesionalno izmišljanjem ''fašista i ustaša''. Donacija od 250.000 kn koju mu je sestra dodijelila za rad Documente očito nije dovoljna za njegov veći angažman u pronalaženju još više ''fašista i ustaša''. Ostaje, međutim, za vidjeti hoće li drug Matić javno, pred kamerama, pokazati koliko je Pusić dobio novca kao što je to učinio za Đuru Glogoškog. Predstavnici iz Srbije i BiH pohvalno su se izrazili, što je znakovito, o osnivanju Lige predlažući da se ta inicijativa proširi na cijeli ''region''. BiH predstavnik je u jednom dijelu svog izlaganja spomenuo i Jugoslaviju s neizbježnim drugovi i drugarice; nedostajalo je samo ono nostalgično ''bratstvo- jedinstvo''. Izlaganje druga Goldsteina je bilo neočekivano u kojem je pohvalio Tita, ali samo za period II. svjetskog rata, s tim da ga se ne može uzimati kao simbol antifašizma budući je poslije 1945. uveo staljinizam. Ovo je djelovalo kao hladan tuš sudeći po mlakom aplauzu koji je dobio. Ostaje sad pitanje koje će reperkusije ova izjava imati na ''antifašistički'' pokret. Hoće li to dovesti do ''frakcionaštva'', ''sektaštva'' ili ''skretanja u truli liberalizam'' pokazat će vrijeme. U jednom dijelu govorancija, pored standardnih ''ekstremna desnica'', ''fašizam'', ljudska prava, naglasak je bio i na demokraciji pa ispada da nam je ''antifašisti'' tumače. A to tumačenje je ono već poznato: demokracija da, ali ne za klasne neprijatelje (u ovom slučaju neistomišljenike). Nakon svega izrečenog ispada da je u Hrvatskoj najveći problem ''unutrašnji neprijatelj'' koji čine ''ekstremna desnica'', ''fašisti'', ''ustaške zmije'', Katolička Crkva i svi oni koji ne misle kao ''antifašisti''. ''Vanjski neprijatelj'' nije spomenut. Uzimajući, na kraju, okolnosti, potporu koju Liga ima (naročito financijsku), njen plan i program, stanje u kojem se nalazimo—ne hoteći biti zloguki prorok, ovaj događaj podsjeća nekako na ZAVNOH s izraženim tendencijama za III. zasjedanje AVNOJ-a.