OSTVARILA SE PLENKOVIĆEVA NAJGORA NOĆNA MORA: Svađe s Milanovićem otišle na novu razinu, zbog ovog mu neće biti drago

Svađa predsjednika RH Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića za hrvatske okvire nije nova stvar.

Postalo je sasvim normalno da se dvojica lidera ‘časte’ poprilično teškim riječima u svakoj prilici koja im se pruži, a dinamična svakodnevica znači da im municije za verbalnu paljbu ne nedostaje.

Najnovije zaoštravanje sukoba Plenkovića i Milanovića dogodilo se, među ostalim, nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače ove godine kada je zapadni svijet jednoglasno podržao napadnutu zemlju i osudio Rusiju i predsjednika Vladimira Putina.

Milanović i Plenković sada zabavljaju cijeli svijet

Tako je postalo jasno da Milanović i Plenković ne ‘zabavljaju’ samo domaću javnost, već su se probili i na naslovnice svjetskih utjecajnih medija pa sada svi imaju priliku svjedočiti razdoru našeg političkog vrha oko trenutno najvažnijeg svjetskog pitanja – zauzimanja jasnih pozicija po pitanju rata u Ukrajini.

Naime, autorica teksta na Bloombergu piše kako je ruska invazija ogolila duboki razdor među čelnicima u Hrvatskoj, članici NATO-a, nudeći uvid u to kako je rat preokrenuo političku računicu diljem Europe i potkopao jedinstvo unutar vojnog saveza. 

Zatim ističe Milanovićevu izjavu oko pristupanja Finske i Švedske NATO savezu, pri čemu je rekao kako niti jedan zastupnik u Hrvatskoj ne bi smio odobriti pristupanje tih zemalja prije no što se Zapad ne pozabavi problemom u Bosni i Hercegovini, odnosno pitanju ravnopravnosti Hrvata u toj zemlji. Milanović je opetovano optuživao premijera Plenkovića i njegov HDZ kako nisu učinili ništa po pitanju rješavanja te problematike.

Premijer je, s druge strane, predsjednika optužio da se svojim izjavama stavio u ‘krilo Kremlja’.

“Stav protiv širenja NATO-a proruski je stav”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu u ponedjeljak navečer nakon sastanka s najvišim vodstvom svoje stranke. “Ovo je katastrofa i vrlo štetna za Hrvatsku.” 

Duboki razdor

Bloomberg zatim piše kako je sukob državnog vrha u Hrvatskoj, zemlji od 3,9 milijuna stanovnika, demonstracija kako su ratne ambicije Rusije uzdrmale odnose u zemljama daleko od prve crte bojišnice. U Njemačkoj se kancelar Olaf Scholz borio da objasni prethodne veze svoje stranke s Moskvom, dok su Finska i Švedska napustile politiku neutralnosti koja se držala tijekom Hladnog rata kako bi se pridružila NATO-u.

Milanović, i sam bivši premijer koji je i dalje najpopularniji hrvatski političar, osudio je rusku agresiju. No, također je kritizirao premijerovu nepokolebljivu potporu Kijevu kao neodgovornu u svjetlu rizika od proširenog rata s Kremljom. Milanovićeva primjedba prošlog mjeseca da je Ukrajina “korumpirana država” potaknula je premijera da se ispriča vladi u Kijevu i proširila razdor između njih dvojice, a Plenković je implicirao da je Milanović “ruski agent”.

U tekstu je navedeno i kako je premijer prekinuo sve komunikacijske kanale između dvojice čelnika, što je vrlo teška odluka za naciju koja želi usvojiti euro već sljedeće godine i pridružiti se šengenskoj zoni putovanja EU-a. 

Na kraju teksta navode i komentar Žarka Puhovskog, koji u svemu vidi krivnju predsjednika Milanovića.

“Milanovićeva je dužnost da uskladi i stabilizira rad institucija, ali ono što on radi je upravo suprotno”, rekao je Puhovski u intervjuu. “U onome što je u biti međuljudski sukob izdignut na državnu razinu, on riskira dobru volju koju Europa pokazuje Hrvatskoj i šteti ugledu zemlje.”

Ostvarile se Plenkovićeve najgore noćne more

Sasvim je jasno da Milanović ozbiljno muči Plenkovića konstantnim napadima od kojih se ne umara, reagirao na to premijer ili ne. No, kada se pikanterije njihovih svađa čereče po naslovnicama uglednih svjetskih medija, još je jasnije kako se ostvaruje najgora noćna mora hrvatskog premijera koji se često znao pohvaliti dobrim odnosima s visokim čelnicima institucija Europske unije. 

Poznat je njegov srdačan odnos s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, dobra komunikacija sa šeficom Europske komisije Usulom von der Leyen, a često je znao naglasiti kako Hrvatska u Bruxellesu ima određen utjecaj i reputaciju.

To je, primjerice, istaknuo nakon što je uspio pomaknuti rokove za korištenje europskih sredstava za obnovu nakon potresa, objašnjavajući na koji način je argumentirao zašto dio sredstava nije bio potrošen.

“Nakon potresa u Zagrebu, onaj na Baniji je uzrokovao i progresivne štete, sve se to odvijalo u vrijeme pandemije covida-19 i s argumentacijom koju sam iznio predsjednici Komisije, ona je vrlo dobronamjerno zaključila da se spoje rokovi za Baniju s rokovima za Zagreb, a to je lipanj 2023. godine. Mi ovdje imamo i poziciju i utjecaj i kvalitetne odnose i reputaciju pa i objektivne razloge da jedan dio sredstava ne bi bio potrošen”.

S obzirom na takvu poziciju, kakvu tvrdi da uživa u društvu svojih europskih kolega, Plenkoviću sigurno ne pada lako što se mora, kako kaže, ispričavati i odgovarati na neugodna pitanja jer nas ‘Milanović sramoti svojim prokremaljskim stavovima’.