Otkriven najbogatiji grob željeznog doba u Hrvatskoj: Pronađen najstariji mač
Staza u Požeško-slavonskoj županiji povezuje arheologiju, povijest i turizam, posjetitelje vodi u razdoblje od 8. do 6. stoljeća prije Krista.
Grobnice pod humcima, odnosno tumulima za istaknute članove zajednice, ravna groblja, visinska utvrđena naselja i oppide, veća utvrđena naselja iz razdoblja od 9. do 1. stoljeća prije naše ere…, sve su to impozantna arheološka svjedočanstva o životu u željeznom dobu. U toj atraktivnoj priči posebno mjesto zauzima pitoreskna općina Kaptol nadomak Požege, a na putovanje kroz povijest, od 8. do 6. stoljeća prije Krista, povest će nas nova poučna staza Putovima ratnika – željezno doba u Zlatnoj dolini. Staza kreće iz naselja Kaptol, prolazi uz tok potoka Bistra i dalje uz groblja pod tumulima Kaptol–Čemernica do naselja Kaptol–Gradci… Kaptol je, naime, jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta starijeg željeznog doba u Europi, a poučna staza rezultat je vrijednih spoznaja o životu i običajima tadašnje ratničke aristokracije.
Raskrižje triju svjetova
– Područje Zlatne doline s Kaptolom u središtu u vrijeme starijeg željeznog doba bilo je jedno od najvažnijih europskih kulturnih raskrižja između tri svijeta: srednje Europe, Sredozemlja i stepskih prostora na Istoku. Ovdašnji su vladari, stoga, dobivali bogate darove sa svih strana, među ostalim i grčke kacige – kaže dr. sc. Hrvoje Potrebica, redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i jedan od najistaknutijih istraživača starijeg željeznog doba u Hrvatskoj.
Zajednice starijeg željeznog doba na prostoru od istočne Francuske do Dunava pripadaju halštatskom kulturnom kompleksu. Tim zajednicama, pa tako i ovom u Kaptolu, vjerojatno je vladala svojevrsna ratnička aristokracija. Ratnička oprema bila je tada simbol pripadnosti takvoj elitnoj skupini, a posebno je bio važan status konjanika. – Tada su ratnici kao navalno oružje koristili koplja i bojne sjekire. Obično su imali od dva do tri koplja i do dvije bojne sjekire. Mačevi se tada nisu koristili za borbu, izuzetno su rijetki, a čini se da nisu bili funkcionalno naoružanje, nego oznaka najviše ratničke časti – nastavlja on.
Kacige, oklopi, štitovi, pak, izrađivali su se uglavnom od kože i drva, dok su metalni primjerci također označavali društveni prestiž njihovih vlasnika. – Sve ukazuje na to da se nije ratovalo u organiziranim postrojbama, nego je u slučaju sukoba borba bila individualna. Isto tako, posjedovanje konja značilo je veliku prednost i čast. Zanimljivo je spomenuti da su upravo u Kaptolu pronađeni najsjeverniji primjerci grčkih kaciga uopće, što govori o golemoj moći vladara ovdašnje zajednice – navodi profesor Potrebica. Arheološko nalazište u Kaptolu sastoji se od utvrđenog naselja ispod kojeg su se smjestila dva groblja pod tumulima. Tumuli su zemljani humci koji prekrivaju grobove pripadnika elite koja je upravljala željeznodobnom zajednicom u Kaptolu.
Pronađen mač stariji najmanje 200 godina od groba
Na lokaciji Čemernica istraženo ih je 14, dok je na lokaciji Gradca u tijeku istraživanje nekropole s najmanje 25 takvih humaka. Pokojnike bi spalili te njihove ostatke položili u drveni sanduk, u koji bi dodali keramičke posude, vjerojatno s hranom i pićem, odnosno popudbinu i opremu pokojnika za gozbu na drugome svijetu. Uz to, u grobovima se nalazi i niz metalnih predmeta od bronce i željeza, od luksuznih posuda, preko bogatih kompleta naoružanja i opreme za sprezanje konja, do ukrasa i elemenata nošnje. Potom bi taj sanduk bio zatvoren i katkad obložen suhozidnom kamenom konstrukcijom, a preko svega bi se dignuo zemljani humak.
Na nekropoli Gradci otkriven je i za sada najbogatiji grob željeznog doba u Hrvatskoj, ujedno i jedini dvostruki kneževski grob željeznodobne Europe. Visok je 2,8 metara, a promjer mu je 18 metara. Uz samu površinu zemljanoga nasipa nalazio se periferni paljevinski grob muškarca koji se datira u drugu polovicu 6. stoljeća prije Krista, dok središnji grob vjerojatno potječe s kraja 8. ili samog početka 7. stoljeća.
– U drvenoj komori ispod goleme kamene konstrukcije pronađeno je mnoštvo nalaza, a ističe se oružje koje se sastoji od dva para željeznih sjekira, pet željeznih kopalja i dva kompleta konjske opreme sa željeznim žvalama i brončanim razvodnicima remenja. Pronađena su čak dva mača: jedan brončani, najsjeverniji primjerak tipa Kostel, koji je najmanje 200 godina stariji od samog groba, i jedan željezni koji je vjerojatno najstariji željezni mač u Hrvatskoj. Grobna komora sadržavala je i tridesetak keramičkih posuda među kojima su najzanimljiviji lonci ukrašeni kositrenim i brončanim lamelama. Sve ovo po mnogočemu predstavlja izuzetnu cjelinu koja znatno mijenja dosadašnje spoznaje o početku željeznog doba na jugu Karpatske kotline. Fantastično bogata ratnička oprema u kojoj se jasno ističu dvije gotovo jednake cjeline koje markiraju najviši društveni status upućuje na to da bi mogla biti riječ o dvojnom kneževskom grobu, što bi bilo jedinstveno otkriće u starijem željeznom dobu Europe – ističe sugovornik.
Nova poučna staza u Kaptolu sastavni je dio Staze željeznog doba Podunavlja, jedne od 13 kulturnih ruta Vijeća Europe koje prolaze Hrvatskom, a zasad je jedina sa sjedištem u našoj zemlji. Rutom, koja prolazi još Mađarskom, Austrijom, Slovenijom i Bugarskom, upravlja neprofitna Udruga Staza željeznog doba Podunavlja, u čiji su rad uključeni eminentni stručnjaci i istraživači starijeg željeznog doba. Najvažnija hrvatska lokacija unutar te rute svakako je Požeška kotlina s istaknutim središtem u Kaptolu. Arheolozi je istražuju više od 20 godina, a izvrsni rezultati golemi su turistički resurs.
Idealno za aktivan odmor
– Sve je vidljivije da u se ova vremena posvemašnje gospodarske krize i pandemije trajno mijenja odnos prema putovanjima, destinacijama i turizmu uopće. Tu je naša prilika da razvojem kulturnog turizma stvorimo okvir za razvoj do sada gospodarski neostvarenih krajeva na čist i dugoročno održiv način – zaključuje dr.sc. Potrebica.
Radionica halštatske hrane i kuharica plod su šireg EU projekta Iron–Age–Danube. Sami recepti koji se nalaze u toj posebnoj kuharici, ističe se, plod su mašte sudionika, dok su namirnice usklađene s konkretnim arheobotaničkim i zooarheološkim nalazima pronađenim u željeznodobnim grobovima u Kaptolu. Tako je arheologija dobila i zanimljivu nadgaradnju, jer je na temelju dokaza iz kaptolskih grobova oživljen jelovnik starijeg željeznog doba.
Na popisu namirnica našli su se pšenično brašno, integralno brašno, mljeveni lan, kvasac, vlasac, bosiljak, kopriva, divlja jabuka, lješnjaci, jaja, med, bob, ječam, proso, zob, zobene mekinje, pečurke, slanina od crne svinje, svinjska jetra, svinjska vratina, svinjsko carsko meso, ali i pastrve. A posebna zanimljivost koju je oživjela ova kuharica jest činjenica da su se prije tri tisuće godina jela sasvim sigurno spremala pod pekom. Naime, na brojnim lokalitetima, i to ne samo na hrvatskom tlu već diljem cijele Europe, pronalažene su keramičke peke – potpuni setovi s donjom posudom i poklopcem.
Izvor:Narod.hr
Autor: ds/Foto: Depositphotos
