Vijesti Najčitanije
Ovršni zakon donosi 4 novosti: Nema ovrhe jedine nekretnine
Hrvatska u ovom trenutku nema vremena za donošenje novog Ovršnog zakona pa će se ići na izmjene postojećeg kako bi se pomoglo građanima pod ovrhama. Takve zakonske izmjene trebale bi biti donesene do ljetne stanke u radu Sabora. Najavio je to ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji nam je potvrdio da Vlada neće ići s vlastitim prijedlogom zakona, već da će se zakon mijenjati na temelju prijedloga koji je u proceduru uputio Klub zastupnika Mosta u vrijeme dok su još bili dio vladajuće većine.
Zaštita ovršenika Predloženim zakonom onemogućila bi se, među ostalim, ovrha jedine nekretnine u kojoj ovršenik stanuje. Zakonom bi se propisalo kako je nekretnina za stanovanje stvar nužna za zadovoljenje osobnih životnih potreba ovršenika i članova njegove obitelji. Također, ovrha nad nekretninom ne bi se smjela pokrenuti ako je zbroj glavnica tražbina s već pokrenutim ovrhama na toj nekretnini manji od 20.000 kuna, čime je Most želio stati na kraj praksi u kojoj su dužnici zbog visokih zateznih kamata kakve su vladale desetljećima zbog dugova od samo nekoliko tisuća kuna ostajali bez krova nad glavom. Ako ukupne glavnice iznose više od 20.000 kuna i dalje će se tražiti drugi način naplate prije ovrhe nad nekretninom pa će ovrhovoditelj morati dokazati da se ovrha ne može provesti na drugom predmetu. Za nekretnine nad kojima je već provedena ovrha i koje su u ovrsi prodane ovršenik će imati pravo na smještaj u trajanju od godinu i pol, naravno pod uvjetom da dobrovoljno napusti nekretninu. Naknadu za smještaj isplaćivat će centri za socijalnu skrb, a maksimalno će iznositi devet prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih u Hrvatskoj. Most je predložio i povoljnije uvjete za ovršenike kad je riječ o ovrhama na plaću, piše vecernji.
Umjesto dosadašnje dvije trećine, od ovrhe će ubuduće biti zaštićene tri četvrtine prosječne neto plaće isplaćene u Hrvatskoj. Hoće li sva ta rješenja u konačnici biti dio zakona u obliku u kojem su predložena, još je nepoznato. Ministar Bošnjaković kaže kako će predloženi zakon prije donošenja još jednom pogledati radna skupina koju je oformio u tu svrhu te kako će se ići na maksimalnu zaštitu ovršenika. – Zakonom će se zaštititi nekretnina u kojoj ovršenik stanuje, a kako će zakon na kraju izgledati, u ovom trenutku ne mogu reći. Želimo naći neka rješenja koja bi još podigla kvalitetu ovih izmjena, a mislim da u ovom trenutku nemamo dovoljno vremena da idemo s potpuno novim zakonom – kazao nam je Bošnjaković. Niz kritika Predložene zakonske izmjene već su naišle na niz kritika, a među ostalim zamjera se prenizak iznos ukupne glavnice nakon kojega je omogućena ovrha nekretnine. Brojni stručnjaci smatraju da je 20.000 kuna za to premalo, a s tim se slaže i jedan od najglasnijih kritičara sustava ovrha u Hrvatskoj ekonomist Damir Novotny, kojemu posebno smeta mogućnost dugotrajne blokade računa građana ili poduzeća, koja je dovela do 300.000 blokiranih građana. Novotny smatra da bi Hrvatska trebala uvesti ovršni sustav kakav imaju Austrija, Njemačka i djelomično Slovenija, u kojem se ovrhe na male iznose do 2000 eura provode automatski, elektroničkim putem, a o svemu iznad toga odlučuje sud. U takvom sustavu nemoguće su trajne blokade računa, koje tvrtke i građane tjeraju u sivu ekonomiju.
