Vijesti Najčitanije

PALA PRESUDA HORVATINČIĆU? Odluka je donesena, čeka se samo objava, a Jutarnji doznaje i zašto je Županijski sud u Zadru ukinuo prvostupanjsku presudu

PALA PRESUDA HORVATINČIĆU? Odluka je donesena, čeka se samo objava, a Jutarnji doznaje i zašto je Županijski sud u Zadru ukinuo prvostupanjsku presudu

Prema neslužbenim informacijama sa zadarskog Županijskog suda, čini se da ni nakon više od osam godina nije izgledno pravomoćno okončanje kaznenog postupka protiv zagrebačkog poduzetnika Tome Horvatinčića (72), optuženog za izazivanje pomorske nesreće 16. kolovoza 2011. u kojoj su smrtno stradali talijanski supružnici Francesco Salpietro i Marinela Patrola Salpietro.

Naime, čini se da ni posljednja osuđujuća presuda za Horvatinčića, donesena u ožujku na Općinskom sudu u Šibeniku, nije prošla “kontrolu” na drugostupanjskom, Županijskom sudu u Zadru. Prema neslužbenim informacijama, prvostupanjska osuđujuća presuda ukinuta je iz formalnih, procesnih razloga.

Odluka čeka slanje

Treba istaknuti da odluka o podnesenim žalbama još nije otpremljena sa Županijskog suda u Zadru, tako da za sada nije bilo moguće dobiti službenu potvrdu. No, znakovita je i sama činjenica da ni nakon gotovo dva mjeseca, odnosno više od mjesec i pol, jer sjednica vijeća održana je u prvoj polovici rujna, odluke još nema. Istina je da propisanog roka za donošenje odluke nema, ali je, primjerice, isti sud prijašnju, tada oslobađajuću presudu ukinuo i odaslao nižem sudu u roku manjem od mjesec dana.

Prema našim izvorima, zadarski suci ovaj su put bili skloni potvrditi osuđujuću presudu, smatrajući da su sva činjenična utvrđenja nižeg suda pravilna te da bi došle u obzir samo manje preinake izrečene kazne od četiri godine i deset mjeseci zatvora. No, utvrdili su da je jedan od žalbenih navoda obrane, strogo formalne prirode, posve osnovan te da bi potvrđivanje presude bilo u suprotnosti s ustaljenom sudskom praksom. Konkretno, radi se o prigovoru da je predmet dovršen i nepravomoćno presuđen na stvarno nenadležnom sudu.

Naime, Horvatinčiću se sudi za kazneno djelo izazivanja pomorske nesreće s dvoje smrtno stradalih, za koje je kaznenim zakonom iz 1997., koji je u vrijeme nesreće bio na snazi, zaprijećena zatvorska kazna od tri do deset godina. Zbog načela primjene blažeg zakona Horvatinčiću nije moguće izreći težu kaznu iako se kazneni zakon u međuvremenu više puta mijenjao te je za kazneno djelo za koje ga se progoni najprije povećana maksimalna kazna do 12, a potom i do 15 godina zatvora.

Promjena nadležnosti

Međutim, iako te izmjene zakona neće imati nikakav utjecaj na ishod suđenja Horvatinčiću, posljednje izmjene KZ-a, koje su stupile na snagu 4. siječnja ove godine, dovele su do promjene stvarne nadležnosti sudova za kazneno djelo koje se Horvatinčiću stavlja na teret. Naime, Općinski sudovi nadležni su za provođenje prvostupanjskih postupaka za kaznena djela za koje je zaprijećena zatvorska kazna do 12 godina zatvora.

Posljednjim izmjenama KZ-a, kada je maksimalna kazna povećana do 15 godina, kazneno djelo za koje se progoni Horvatinčića prešlo je u nadležnost županijskih sudova. No, Općinski sud u Šibeniku, na kojem je u trenutku stupanja na snagu posljednjih izmjena KZ-a već bio u punom jeku i treći ponovljeni postupak, nije se oglasio stvarno nenadležnim, nego je suđenje privedeno kraju i Horvatinčić je u ožujku nepravomoćno osuđen na nepunih pet godina zatvora.

Suđenje u Šibeniku

Sada je takvo postupanje šibenskog suda, čini se, postala formalna prepreka za pravomoćno okončanje postupka. U međuvremenu su svi istovrsni postupci, i oni koji tek počinju i oni koji su već bili započeti, “preseljeni” s općinskih na županijske sudove.

Tako bi se i u Horvatinčićevu slučaju četvrto ponovljeno suđenje trebalo odvijati na Županijskom sudu u Šibeniku.

Horvatinčića se tereti da je 16. kolovoza 2011. kod otočića Lukovnjak u primoštenskom akvatoriju, lakomisleno upravljajući motornom jahtom Santa Marina od 900 konjskih snaga i brzinom od 26 čvorova, cijelom njezinom dužinom prešao preko jedrilice Santa Pazienza i zdrobio je. Od siline udara smrtonosne višestruke ozljede zadobili su talijanski nautičari Francesco Salpietro i Marinela Patrola Salpietro, čija su tijela odbačena u more.

Osuđen, oslobođen, osuđen... A sad je sve opet na početku

- Nakon prvog suđenja, koje je okončano u studenom 2015., Horvatinčić je proglašen krivim te je osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od 20 mjeseci s rokom kušnje od tri godine. Sutkinja Općinskog suda u Šibeniku Maja Šupe proglasila ga je krivim za kazneno djelo izazivanja pomorske nesreće iz nehaja, a ne neizravnom namjerom, kako je stajalo u optužnici. Pritom je odbacila sinkopu kojom se Horvatinčić branio tvrdeći da je kod njega nastupila prije kobnog udara u jedrilicu.

- Prvu nepravomoćnu osuđujuću presudu ukinuo je zadarski Županijski sud, obrazloživši da tijekom sudskog postupka nije utvrđeno činjenično stanje Horvatinčićeve ubrojivosti odnosno neubrojivosti u trenutku pomorske nesreće.

- U ponovljenom suđenju pred istim sudskim vijećem i sutkinjom Majom Šupe došlo je do potpunog obrata. Presudom od 13. listopada 2017. sutkinja oslobađa Horvatinčića krivnje, uz obrazloženje da je prihvaćena optuženikova obrana da je doživio sinkopu, odnosno kratki gubitak svijesti, “uslijed čega je i izostala njegova reakcija pri upravljanju jahtom u zadnjoj fazi mimoilaženja s talijanskom jedrilicom”.

- No, Županijski sud u Zadru je u travnju prošle godine ukinuo i tu presudu, ukazujući na niz dokaza koji dovode u pitanje Horvatinčićevu obranu sinkopom, a koje prvostupanjski sud nije uzeo u obzir ili ih nije dostatno obrazložio. Stoga je predmet došao pred novo vijeće Općinskog suda u Šibeniku.

  • Sudsko vijeće Općinskog suda u Šibeniku pod predsjedanjem suca Ivana Jurišića je nakon ponovno provedenog dokaznog postupka zaključilo da je Horvatinčićeva obrana temeljena na sinkopi neprihvatljiva te ga je u veljači ove godine proglasilo krivim i osudilo na bezuvjetnu zatvorsku kaznu u trajanju od četiri godine i deset mjeseci.

Izvor:Jutarnji list

Autor: Željko Petrušić/Foto:Cropix

#presuda #Tomo Horvatinčić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.