Pandemija pokazala kako Hrvatska ima uvjete za elektroničko glasovanje: Evo kako se radi u ostalim članicama EU
O prijedlozima da se omogući dopisno i elektroničko glasovanje, Arsen Bauk, bivši ministar uprave u Milanovićevoj vladi (od 2011. do 2016.) i aktualni predsjednik kluba zastupnika SDP-a izajvio je za RTL da SDP “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”
Ta izjava potpuno je nelogična jer je broj zastupnika koje mogu izglasati hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske je definiran – to su 3 zastupnika (koliko god da ljudi glasuje).
Ideju dopisnog i elektroničkog glasovanja, koja je bila jedan od prijedloga GI Narod odlučuje, podržao je Most i Domovinski pokret Miroslava Škore.
Potaknuti aktualnom raspravom o potrebi dopisnog i elektroničkog glasovanja u nastavku donosimo neke podatke.Mjere koje je Hrvatski sabor poduzima u epidemiji koronavirusa po svojoj su restriktivnosti, u odnosu na parlamente drugih članica Europske unije, negdje u sredini, pokazuje izvješće koje je predsjednik Sabora Gordan Jandroković zatražio od hrvatskih veleposlanika u tim zemljama.
U Italiji, koja je teško pogođena epidemijom koronavirusa, oba doma parlamenta zasjedaju samo srijedom poslijepodne i raspravljaju samo o dekretima vlade vezanim za situaciju s krizom.
U Španjolskoj, gdje je stanje također vrlo teško, od 30. ožujka do 21. travnja nema zakazanih plenarnih sjednica. Kod posljednjeg glasovanja o produljenju izvanrednog stanja, na sjednici 26. ožujka, u dvorani Kongresa bila su prisutna 44 zastupnika, a ostali su glasovali elektroničkim putem iz svojih domova.
Uz stroge mjere zaštite, u Francuskoj je rad reduciran samo za hitne zakone vezane za epidemiju koronavirusa. Njihova “aktualna prijepodneva” moguća su u nazočnosti samo predsjedavajućeg i predsjednika klubova.
Portugal je odlučio da na plenarnom zasjedanju može biti samo petina zastupnika (radni kvorum) ili polovica plus jedan od zastupnika u funkciji (kvorum za glasovanje), te da se odbori mogu sastajati samo ako je to zaista potrebno.
Strože mjere i za švedske parlamentarce
U Švedskoj, koja u odnosu na ostale europske zemlje, ima drugačiju, ‘mekšu’ strategiju borbe protiv koronavirusa, parlamentarci su nastavili rad po strožim mjerama: može ih sudjelovati samo do 55, obustavljena je njihova varijanta “aktualnog prijepodneva”, dakle propitivanja članova vlade.
Državni zbor (parlament) u susjednoj Sloveniji obavlja samo najnužnije poslove kako bi u što kraćem roku mogao prihvatiti interventne zakonske prijedloge vlade za obuzdavanje epidemije koronavirusa. Plan mu je vratiti se redovitim sjednicama u svibnju.
U Austriji rade oba doma parlamenta, ali se ne održava aktualni sat te se odgađaju zakonski prijedlozi koji imaju podršku plenuma u dogovoru s klubovima. U Njemačkoj parlamentarci rade pod posebnim, ograničenim režimom rada.
Belgija je 26. ožujka prenijela dio ovlasti federalnog parlamenta na prijelaznu vladu. U Nizozemskoj će daljnja zasjedanja biti samo u vezi s koronavirusom. Rade i parlamentarni odbori, ali isključivo vezano za temu krize. Pitanja Vladi moguća su samo pisanim/elektroničkim putem.
U Luksembourgu parlamentarni odbori zasjedaju putem videokonferencija, na plenarnoj sjednici su samo nužne točke dnevnog reda.
Mađarski parlament više neće zasjedati kako bi potvrdio vladine odluke, premijeru Viktoru Orbanu odobrio je da vlada s izvršnim uredbama.
Glasovanje i od kuće
Poljski je parlament u petak, 27. ožujka prvi put održao sjednicu tako da su se zastupnici razdvojili po prostorijama i sobama, a glasovanje je održano putem službenih tableta. Glasovati su mogli i zastupnici koji su ostali kod kuće.
U Češkoj su parlamentarci prestali s radom, sastali se izvanredno 23. ožujka zbog glasovanja o šest vladinih zakona, sljedeća sjednica planirana je za 14. travnja.
Slovačka je nedavno izabrala novi saziv parlamenta koji za sada održava samo posebne sjednice, kada iz Vlade dođe zakonski prijedlog vezan uz mjere u svezi koronavirusa. Još nije izrađen plan rada parlamenta i nije sazvana niti jedna redovna sjednica.
U Irskoj još traju konzultacije za sastav nove vlade tako da nema zasjedanja donjeg doma parlamenta.
U Danskoj su zastupnici nastavili s radom pod strogim uvjetima, posebno za glasovanje. Zastupnici čekaju u redu udaljeni po dva metra i u dvoranu ulaze 10 po 10. Vladi mogu postavljati samo pisana pitanja, odbori se, kao i hrvatski, sastaju elektronički.
Finska je zastupnicima omogućila raspravljanje, ne i glasovanje, rad elektroničkim putem na daljinu računa se kao sudjelovanje na sjednici.
U Estoniji zastupnici do 1. svibnja rade po novom režimu, plenarno zasjedaju od ponedjeljka do srijede, odbori samo ponedjeljkom i samo kada je nužno, po mogućnosti videokonferencijski.
U Latviji zaražen zastupnik
Nakon što je u Latviji utvrđena zaraza jednog zastupnika koronavirusom, svi ostali koji su s njim bili u izravnom kontaktu (bliže od 2 metra i duže od 15 minuta) pozvani su na 14-dnevnu samoizolaciju.
U Litvi je plenarna sjednica u tijeku, na dnevnom redu je i rasprava o daljnjem načinu rada parlamenta.
Bugarska je 26. ožujka suspendirala rad parlamenta, osim za izvanredna i hitna zasjedanja, prema potrebama Vlade i zakona vezanih za epidemiju koronavirusa. Aktualni sat odnosno pitanja Vladi moguća su samo pisanim putem.
Prva online sjednica u povijesti
Rumunjski zastupnici su 19. ožujka, elektroničkim putem, bez nazočnosti u parlamentu (izuzev predsjednika donjeg i gornjeg doma) izglasali izvanredno stanje u državi na 30 dana – bila je to prva online sjednica u povijesti parlamenta. Najavljene vladine gospodarske mjere također će biti raspravljene online.
Grčki je parlament nastavio s radom sa smanjenim brojem zastupnika po dogovoru predsjedništva parlamenta, glasuje se postepeno, jedni za drugima.
Na Malti je nastavljen rad plenarne sjednice i odbora bez mogućnosti nazočnosti gostiju, na Cipru parlament zasjeda s dnevnim redom vezanim za situaciju s koronavirusom, predsjedništvo parlamenta i odbori održavaju video i telekonferencije.
Plenković tvrdio da Hrvatska ‘nema uvjeta’ za elektroničko glasovanje – koronakriza dokazala suprotno
Hrvatski sabor uveo je stroge mjere zaštite od zaraze koronavirusom, na plenarnoj sjednici mogu sudjelovati najviše po dva predstavnika svakog kluba, zastupnici sjede daleko jedan od drugoga, nemaju stolove, saborska govornica dezinficira se poslije svakog govornika.
Svakog radnog dana raspravljaju se najviše dvije točke, a odbori održavaju elektroničke sjednice.
Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje, primjetio je važnost uvođenja elektroničkog glasovanja te istaknuo opstrukcije vladajućih pri njegovoj primjeni:
“Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.
Danas dok Hrvatska i svijet „žive“ ONLINE , jasno je da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je Krpina.
Izvor:Narod.hr
Autor: ig/Foto: EPA
