PIŠE GOJKO DRLJAČA: Ovakva blokada gospodarstva, kako god bilo da bilo, teško da se može održati dulje od dva mjeseca

Kolika je uopće smrtnost od koronavirusa najvažnije je pitanje jer na osnovi tog podatka naši epidemiolozi mogu reći trebamo li biti zabrinuti ako u Hrvatskoj oboli 1000 ili 100.000 stanovnika. Ili možda čak možemo mirne duše pustiti da se zarazi svih 4,2 milijuna? S podacima od četvrtka u Hrvatskoj je smrtnost od Covida-19 bila 0,69 posto. Zbog takve smrtnosti ne blokira se cijela zemlja. No, u Italiji je smrtnost golemih 11,8 posto. U Japanu je 2,6 posto, u Južnoj Koreji 1,67 posto, Njemačkoj 1,1 posto, Sjedinjenim Državama 2,16 posto, i raste.

Znanstvenici na različite načine osporavaju vjerodostojnosti tih službenih brojeva. Argumenti su logični: različite zemlje imaju različitu strategiju testiranja te je veličina uzorka i vrsta uzorka (recimo to hladno) toliko različita da dobiven rezultati uopće nisu usporedivi. Postojeći testovi su vrlo nepouzdani.

Pri tome Nijemci idu prema 500.000 testova na tjedan, a podjednako revni Japanci testiraju samo sporadično. No, čak i da postoji univerzalna svjetska metodologija za testiranje na Covida-19, vrlo je izvjesno da bismo opet dobili vrlo različite pa i teško usporedive podatke o smrtnosti. Zemlje imaju vrlo različite resurse u zdravstvu, a čak ni dobri resursi nisu jamstvo obrane. Vlada statistika kaosa.

Puno je faktora koji mogu utjecati na smrtnost po pojedinim sredinama. Nije u pitanju samo jesu li vlasti ili nisu pogodile karakter mjera protiv pandemije i metodologija testiranja, iako o tome svi vole raspravljati, kao i spominjati očito poput činjenice da Italija ima najvišu smrtnost jer je riječ o jednoj od najstarijih nacija na svijetu. No, Japanci su još stariji, imali su mekaniji pristup nego Talijani, a smrtnost im je znatno manja. O čemu je riječ? Možda su razliku napravile navike - nakloni umjesto pozdrava i rukovanja, skidanje cipela na ulasku dom ili restoran? Možda virusi više vole određene tipove prehrane?

Možda više vole talijanske genotipove? Kakve su lijekove za tlak, dijabetes, krvožilne probleme ili srce uglavnom pili Talijani, a kakve Japanci? Da. Čak i to pitanje sada je na stolu. Ako znamo da ACE inhibitori, vrlo česti lijekovi za visok tlak koje dijabetičari piju za zaštitu bubrega čak i kad nemaju poseban problem s tlakom, mogu pomoći koronavirusu da uđe u naše stanice i ubije nas, onda se moramo pitati je li moguće da su i druge vrste lijekova ili možda deficit terapija za ranije bolesti utjecali na razliku u smrtnosti? Jesu li za razliku u smrtnosti možda krivi različiti pristupi liječenju oboljelih od Covida-19? Jesu li neki liječili preagresivno, neki potpuno krivo, a neki su genijalci nepogrešivo pogodili najlogičniji pristup u stilu Dr. Housea?

Čak ni temeljna medicinska analitika nije moguća jer se a) nisu skupljali podaci o tome koje su lijekove trošili preminuli od zaraze za svoje ranije bolesti, dok su b) ohrabrujuća istraživanja o dobitnim “koktelima” lijekova za Covid-19 odnosno uspješnim terapijama pacijenata razočaravajuće mala po pitanju “uzorka”.

Mi čak danas ne znamo ni može li u konačnici možda ipak pobijediti “imunitet krda” odnosno kad pustite da veći dio populacije stekne prirodni imunitet na virus. Ako je tako, onda će bolje proći oni koji su “pustili” da brzo umre veći broj onih sa slabijim imunitetom, a oni s opreznijim epidemiološkim politikama produljit će ekonomsku agoniju i na kraju možda proći slično kao “neodgovorni”. Logičnije je biti oprezan i ne upustiti se u eksperiment “krda” jer u tom eksperimentu pak ne znaš može li suvisla teorija ispasti morbidni pokus ludog znanstvenika kojeg se ni dr. Josef Mengele, poznatiji kao Anđeo Smrti, ne bi posramio.

Postoje eksperimenti koji su se dogodili igrom slučaja, a koji nam također neće previše otkriti iako su teoretski idealni. Odite na fascinantnu stranicu worldometer.info, gdje možete pronaći tablicu po svim zemljama s ključnim statističkim podacima o zarazi koronavirusom. U toj tablici će vas iznenaditi kad primijetite u stupcu s imenima zemalja i imena koja tu ne pripadaju. Riječ je o imenima kruzera koje su vlasti presrele i zaustavile zbog zaraze prije nego što je ijedan putnik izišao na kopno.

To je i razlog zašto je, recimo, kruzer Diamond Princess sa svojih 712 zaraženih i 11 preminulih svrstan između Iraka i Maroka, a nalazi se negdje ispod Hong Konga, Novog Zelanda, Egipta… No, to što je nakon reakcije japanskih vlasti na Diamond Princessu smrtnost zaustavljena na 1,5 posto, opet ne znači da taj podatak govori o smrtnosti koji možemo očekivati u jednoj bogatoj Belgiji, koja sigurno može osigurati adekvatnu zdravstvenu skrb. Smrtnost u Belgiji u četvrtak je bila čak 6,5 posto. Isto tako, Diamond Princess, iako je idealan eksperiment, ništa nam neće reći o tome zašto napredna Švicarska ima čak 18.267 slučajeva, ali smrtnost od manje strašnih, ali i dalje neprihvatljivih 2,7 posto.

Nadalje, različite faze širenja epidemije sa sobom vjerojatno nose i različite stope smrtnosti. Pridodamo li tome mogućnost brzog mutiranja virusa te različitih sojeva, dolazimo do broja kombinacija koji počinje nalikovati na one koji susrećemo u lutrijskim igrama. Ako pak kod smrtnosti dođemo do nekih grubih “od - do” zaključaka, onda će nas pak zbuniti vrlo različite statistike o broju mladih i srednje dobi koji su po pojedinim zemljama završili na odjelima intenzivne skrbi. Zašto su u Njemačkoj tako brojni ljudi srednje dobi koje je uhvatio Covid-19? I hoćemo li mi tu biti sličniji Nijemcima nego Talijanima?

Pojavila se i priča da se problematično stanje u Italiji može zahvaliti jednom obliku gripe koji je već načeo Talijane. No, što ako Amerikanci u konačnici prođu lošije nego Talijani bez ikakve signifikantne prisutnosti bilo kakvih drugih viroza?

Šef Zavoda za javno zdravstvo hrabro je rekao kako će razmišljati o smekšavanju epidemioloških mjera kad nekoliko dana zaredom primijetimo pad broja novih slučajeva. Nikome ne treba poželjeti da bude u koži bilo kojem članu stožera koji treba donijeti takvu odluku jer niti u tom slučaju neće biti sigurni hoće li možda “obuzdani” virus pustiti s lanca. Jadni ljudi. Mnogi bi na njihovu mjestu svisnuli od osjećaja odgovornosti. A neće ni znati hoće li se virus vratiti, i kakav će biti ako se vrati, teži ili lakši protivnik.

I uz sav oprez i suosjećanje prema ljudima koji će morati nositi teret “nemoguće” odluke, ipak treba reći da će u nekom trenutku utjecaj ekonomskih potreba zemlje igrati puno značajniju ulogu. Stoga se treba nadati da ljudi koji su dosad pokazali fantastične rezultate u kontroli epidemije već pripremaju modernizaciju epidemijskih mjera koje će relaksirati gospodarski život, a još bolje tući po virusima nego ovo zamrzavanje. Ovakva blokada gospodarstva, kako god bilo da bilo, teško se može održati dulje od dva mjeseca.