Vijesti Top vijest

Pitate se tko je crnogorski četnik koji zbog pokušaja ubojstva ustaškog poglavnika dobiva ulicu u Beogradu? Ovo je priča o njemu

Pitate se tko je crnogorski četnik koji zbog pokušaja ubojstva ustaškog poglavnika dobiva ulicu u Beogradu? Ovo je priča o njemu

Nakon što su vlasti Beograda najavile promjenu naziva ulica po toponimima zaostalim iz bivše Jugoslavije te da će uskoro dobiti imena po Srbima koji su, kako ističu beogradske vlasti, zadužili Srbiju i čovječanstvo, jedna od ulica nosit će naziv po Blagoju Jovoviću, crnogorskom četniku koji je kao pripadnik srpske emigracije u Argentini 1957. godine pucao u Antu Pavelića. Ustaški poglavnik umro je od posljedica atentata dvije godine kasnije u Madridu, a tportal donosi priču o atentatoru i atentatu za koji se godinama mislilo da nosi Udbin potpis.

Atentat na Pavelića u ulici Sanchez u argentinskom gradiću Lomas del Palomaru 10. travnja 1957. dug niz godina bio je obavijen velom tajni, a pokušaj ubojstva ustaškog poglavnika na dan obljetnice osnivanja tzv. Nezavisne Države Hrvatske pripisivan je jugoslavenskoj tajnoj službi. Iza atentata neosporno stoji Blagoje Jovović, što su potvrdili relevantni srpski povjesničari nakon Drugog svjetskog rata, dok je atentator stekao status kultne figure u srpskoj emigraciji i Srbiji, u kojoj je na djelu djelomična rehabilitacija četništva.

Blagoje Jovović rođen je 1922. godine u crnogorskoj obitelji u selu Kosiću u blizini Danilovgrada. Travanjski rat 1941. godine zatječe ga na odsluženju vojnog roka u Strumici na granici tadašnje Kraljevine Jugoslavije i Grčke te je navodno i odlikovan zbog otpora njemačkim snagama. Poslije poraza vojske Kraljevine Jugoslavije sklanja se u rodno selo, u kojem se sredinom srpnja 1941. nakratko pridružuje narodnom ustanku protiv Talijana i kao zapovjednik Kosićkog partizanskog odreda sudjeluje u Pljevaljskoj bitkiu kojoj su partizani teško poraženi. Nakon što je odbio zapovijed člana Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije Ivana Milutinovića da s kosićkim odredom napadne četničkog vojvodu Baju Stanišića napušta partizane, navodeći da ne želi sudjelovati u bratoubilačkom ratu.

Prešavši u četnike Baje Stanišića, koji mu je prije rata bio zapovjednik u dočasničkoj školi u Bileću, Jovović se polako počinje uspinjati u vojnoj hijerarhiji crnogorskih četnika koji su se priključili tzv. Jugoslavenskoj vojsci u otadžbini i s kojom sudjeluje u borbama protiv partizana na Neretvi u rano proljeće 1943. godine. Nakon što partizani u listopadu 1943. ubijaju Stanišića u opsadi manastira Zaostrog, u kojem se sakrio sa svojim stožerom, Jovović je premješten u stožer bjelopavlićke četničke brigade pod zapovjedništvom svojeg rođaka Jakova Jovovića te je bio stožerni dočasnik.

Kontakti s tajnim službama

Prije nego što su Saveznici u prosincu 1943. na Teheranskoj konferenciji priznali Narodnooslobodilačku vojsku i jugoslavenske partizanske odrede kao jedine snage koje se bore protiv sila Osovine, a četnike prokazali kao suradnike fašista i nacista, Jovović je sudjelovao u pregovorima s Britancima u Italiji. Kao član četničke pregovaračke misije, Jovović se ukrcao na brod u Kotoru i doplovio u talijanski Taranto, u kojem ih je britanski stožer obavijestio da su prekasno stigli i da se saveznička politika promijenila u korist Tita i partizana.

Blagoje Jovović

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: N. N.

Ti ostvareni kontakti s Britancima Jovoviću će pomoći nakon rata, čiji je kraj dočekao u jednom od brojnih logora za izbjegle četnike u Italiji, u kojoj ga navodno vrbuje tajna obavještajna služba poznatija kao MI6. Prema Jovovićevim kazivanjima, upravo u Italiji doznaje da se i Ante Pavelić nalazi u toj zemlji te da se pod zaštitom Katoličke crkve skriva u jednom samostanu. U to vrijeme donosi odluku da će pronaći i likvidirati ustaškog poglavnika kao čin osvete za zla koja su ustaše nanijeli Srbima. Jovović se tijekom boravka u Italiji povezao i s tamošnjom židovskom zajednicom koja ga je navodno izvijestila da je Pavelić pobjegao u Argentinu isplovivši pod lažnim imenom iz Genove pa donosi odluku da će ga slijediti i preko Atlantskog oceana.

Dolaskom u Argentinu lovac na Pavelića povezuje se s ranije pridošlom ekipom odbjeglih četnika Jakova Jovovića, a za život zarađuje kao kamenorezac, konobar i trgovac. Jovović kasnije otvara hotel u kojem je donesen plan za Pavelićevo ubojstvo, a koji je iskovao njegov ratni zapovjednik i rođak Jakov Jovović. U pripremi plana pomogla im je uspješna infiltracija u hrvatske emigrantske redove u Argentini, u koju se sklonio velik dio ustaša.

Trajna inspiracija rehabilitatorima četništva

Prema Jovovićevim pričama, atentat se odigrao na 16. obljetnicu uspostave ustaške države u 21 sat navečer u ulici Sanchez u predgrađu argentinske prijestolnice. Pavelić je navodno pri izlasku iz minibusa posumnjao da ga netko prati, a kad se u to i uvjerio, izvukao je pištolj i dvaput zapucao prema Blagoju Jovoviću. Atentator je izbjegao hice, uzvratio paljbu i dva puta pogodio Pavelića te je on pao na pločnik. Misleći da je u potpunosti obavio zadaću, Jovović se dao u bijeg, no Pavelić je preživio te je nedugo poslije tajnim kanalima prebačen u Madrid, u kojem je i umro od posljedica atentata dvije godine kasnije.

Jovović je poslije atentata jedno vrijeme kao pomorac plovio Atlantskim oceanom, nakon čega se vratio u Argentinu, u kojoj je postao jedna od najviđenijih figura tamošnje četničke emigracije. Uvjerivši se da ga nitko od vlasti ne traži na nekoj od potjernica, Jovović se 1999. godine vraća u Crnu Goru te se sastaje s aktualnim mitropolitom Srpske pravoslavne crkve Amfilohijem Radovićem, kojem otkriva pozadinu pokušaja Pavelićeva ubojstva, dok u obnovljenom četničkom pokretu u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori postaje kultna figura 'osvetnika srpstva'. Nedugo nakon posjeta domovini Jovović se vraća u Argentinu, u kojoj i umire u lipnju 1999. godine.

Dug niz godina smatralo se da iza atentata na Pavelića stoji Udba, no povjesničari i stručnjaci za jugoslavenske tajne službe i srpsku emigraciju ističu da oružani udari na ustaške i hrvatske emigrante kreću tek 1967. godine, a posebice početkom 70-ih godina, kada u tadašnju Jugoslaviju upada skupina ustaških terorista iz tzv. Bugojanske skupine. Kako je atentat na Pavelića, kao 'krupnu zvjerku' za jugoslavenske i četničke tajne službe, obavijen velom tajne, a njegovi sudionici već odavno mrtvi, sasvim sigurno je da će se mitovi i nadalje prepričavati. Osobito stoga što je regiju zahvatio val rehabilitacije zločinaca i relativiziranja povijesti.

Izvor:tportal.hr

Autor: Vanja Majetić/Foto: Wikimedia Commons

#atentat #Ante Pavelić #Blagoje Jovović #crnogorski četnik

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.