Plenković: Istanbulska konvencija je čvrsta politička volja moje Vlade

Plenković: Istanbulska konvencija je čvrsta politička volja moje Vlade, ne donosimo je zbog pritisaka i u njoj nema skrivenih namjera Vlada će u Sabor uputiti prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatiji kao Istanbulska konvencija, zajedno s interpretativnom izjavom. Na početku sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne događaje. Prvo je zahvalio svima koji su bili angažirani na poplavama. “Danas je Svjetski dan voda. Zahvaljujem ministru Ćoriću i Hrvatskim vodama na podršci koju daju u županijama koje su u proteklo vrijeme suočene s poplavama”, rekao je Plenković podsjetivši da što prije treba pronaći smještaj za ljude koji su u Hrvatskoj Kostajnici ostali bez svojih kuća zbog klizišta. Potom je imao poduže izlaganje o Istanbulskoj konvenciji – zašto je Vlada donosi i zašto bi trebala biti ratificiranja u Saboru. “Glavna politička tema proteklih dana je Nacrt prijedloga zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Izazvala je veliki interes javnosti, pa donekle i prijepore, uglavnom zbog strahovanja koja se tiču svjetonazorskih pitanja. Bitno je da hrvatsko društvo bude svjesno nekih činjenica kada budu zauzimali stavove o ovom međunarodnom dokumentu. Prvo, ova konvencija prihvaćena je u okviru Vijeća Europe čiji je Hrvatska član. Sloboda, demokracija, ljudska prava i vladavina prava su četiri noge Vijeća Europe. Ova Konvencija bavi se groznim društvenim problemom, nasiljem u obitelji, i to je problem europskog društva. U vrijeme HDZ-ove vlade 2007.-2009. počeo je rad na ovoj Konvenciji i u njoj su sudjelovali hrvatski stručnjaci. U vrijeme SDP-ove vlade ta je Konvencija potpisana, u siječnju 2013. i na snazi je od 2014. za sve države koje su je potpisale. SDP-ova vlada mogla je ratificirati. Oni to nisu napravili, a danas su među najagilnijima koji zagovaraju ratifikaciju i politički pritišću Vladu. Želim biti sasvim jasan. Slanje u proceduru nije plod pritiska oporbe ni civilnog društva, inicijative koalicijskih partnera… Slanje je čvrsta, jasna, nedvosmislena politička volja moje Vlade da ratificiramo dokument temeljem našeg izbornog programa, programa Vlade i čvrstog uvjerenja da će ratificiranje osnažiti i pravni, i institucionalni, i financijski okvir rješavanja problema koji se zove nasilje nad ženama i nasilje nad obitelji. I to je ključ i bit, ni manje ni više od toga”, rekao je Plenković. Dodao je da priče o financijskim obvezama od milijardu kuna nisu točne. Istaknuo je da je Konvenciju potisalo i ratifiriciralo 28 članica Europe, i 17 članica EU-a. Priče o financijskom opterećenju od milijardu kuna nije točno, za ovu godinu, istaknuo je Plenković. Iznio je podatak da je ukupni broj ubojstava od 2013. do 2017. bio 195, od čega se 91 odnosi na ubojstava žena. Od tih 91, čak 63 dolazi od bliskih osoba, a 46 od intimnih partera. “To je bit, i to je problem, i to je fenomen s kojim se moramo baviti i kao vlada i zato Konvencija mora biti potvrđena u Saboru. Uz Konvenciju ide interpretativna izjava koju države koriste uz ugovore, kada ga žele pojasniti. One nisu naš izum već su dio međunarodnog običajnog prava. Usvojit ćemo tri poruke koje su važne; da Konvencija ne sadrži obaveze koje u naš pravni poredak uvode nešto što se kosi s odredbama našega društva, Konvencija se donosi zbog nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, a Hrvatska smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u pravni i obrazovni sustav kao i mijenjanje ustavne definicije braka”, pojasnio je premijer i nastavio: “Nema pravne obveze za uvođenje trećeg, neutralnog spola, nema obaveze za redefiniciju braka. I tako razrješavamo dileme onih koji imaju rezerve prema sadržaju Konvencije. Pozivam ih da imaju povjerenja u Vladu. Nema skrivenih namjera.”