Vijesti Top vijest

Plenković: Izborom Komšića, Bošnjaci su poslali poruku Hrvatima

Plenković: Izborom Komšića, Bošnjaci su poslali poruku Hrvatima
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je Hrvatska, kao potpisnik Daytonskg mirovnog sporazuma, najzainteresiranija zemlja za europsku budućnost Bosne i Hercegovine, ali i za jednakopravnost Hrvata u BiH. “Ono što se dogodilo na ovim izborima u BiH, barem kad je riječ o izboru člana Predsjedništva na prostoru Federacije BiH, izigravanje je smisla i duha Daytonskog mirovnog sporazuma. Nije došlo do izbora legitimnog predstavnika, dakle predstavnika za kojeg bi glasovala većina hrvatskog naroda u BiH Dragan Čović je dobio 80 posto glasova Hrvata, a nedostajalo mu je 70.000 glasova da dostigne Željka Komšića. To je poruka Hrvatima u BiH, koju oni ne mogu nikako iščitati kao pozitivnu od većinskog bošnjačkog naroda”, rekao je Plenković u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju. Plenković je, prenosi Klix, naveo da je upravo tu poruku izigravanja duha Daytona temeljito objasnio šefovima država i vlada Europske unije na najvišoj razini i to na vrlo jednostavan način. “I moram priznati da je većina njih tada potpuno shvatila o čemu je riječ. Zato je i uslijedila podrška, odnosno razumijevanje bugarskog premijera Borisova, mađarskog premijera Orbana, francuskog predsjednika Macrona, španskog premijera Sancheza, dok je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini također uvažila argumentaciju”, naveo je Plenković. On kaže kako je dogovoreno da se rasprava o rezultatima izbora u BiH stavi na dnevni red sjednice ministara vanjskih poslova EU-a i da se detaljno vidi kako riješiti pitanje pravednog izbornog zakona čija bi provedba u skladu s presudom Ustavnog suda u slučaju Ljubić onemogućila ovakve scenarije. “Smatram da bi to bilo u interesu cijele BiH, a ne, kako se to nastoji prikazati, u interesu jedne stranke ili jednog naroda. To je u korist dugoročne stabilnosti Bosne i Hercegovine i dobrih odnosa među svim njenim konstitutivnim narodima, koji i stvarno trebaju biti ravnopravni u institucijama”, zaključio je Andrej Plenković.     Luka Mišetić: Plenković je apsolutno u pravu kada je istaknuo da Komšićev izbor krši duh Daytona   “Međusobna ravnopravnost konstitutivnih naroda temeljno je načelo Ustava BiH, kao i ‘duh Daytona’, odnosno vodeće načelo Daytonskog sporazuma. Što se tiče (Željka) Komšića, tvorci Daytona nikad nisu zamišljali da će jedan konstitutivni narod izabrati predstavnike drugih konstitutivnih naroda. Takva praksa je izvan obujma dobre političke prakse u složenoj državi. Teško je zamisliti jednu od tri zajednice u Belgiji koje biraju predstavnike druge zajednice. To je zato što su kroz nekoliko ciklusa federalizacije uspostavljene kontrole i ravnoteže kako bi se to spriječilo i osigurala legitimna zastupljenost”.

Pokušaj diskreditiranja

Na ovaj je način ugledni odvjetnik Luka Mišetić na svome blogu objasnio aktualni prijepor u Bosni i Hercegovini nastao nametanjem Željka Komšića za hrvatskog člana bh. Predsjedništva, naširoko odgovarajući na istup bošnjačkog lobista Jasmina Mujanovića, koji bh. Hrvate stereotipno vezuje uz rusku agenturu, nastavljajući praksu radikala Emira Suljagića i Reufa Bajrovića, koji su najglasniji protagonisti velikobošnjačke ideologije, piše Večernji list BiH. Mišetić objašnjava kako je hrvatski premijer Andrej Plenković itekako morao reagirati na posljednje političko nasilje nad bh. Hrvatima i kršenje Daytona. 
“Plenković je apsolutno u pravu kada je istaknuo da Komšićev izbor krši duh Daytona. Duh Daytona temelji se na načelu da sva tri naroda imaju zajamčena i jednaka kolektivna i individualna prava. Nijedna se skupina ne treba bojati da će postati manjina. 
Izbor Komšića predstavlja odbacivanje obećanja Daytona i poziva na povratak u ozračje kolektivnog straha koji je vodio do tragičnih posljedica devedesetih godina”, napisao je Luka Mišetić. On tvrdi kako bošnjačke stranke svojim potezima nastoje Hrvate pretvoriti u političku manjinu naspram konstitutivnog naroda koji je definiran Daytonskim sporazumom. “Djelotvornim uklanjanjem statusa Hrvata kao konstitutivnog naroda i njihovim pretvaranjem u nacionalnu manjinu, čiji su čelnici izabrani od nacionalne većine, razotkrivaju se temeljna načela delikatne ravnoteže raspodjele moći koja je postignuta u Daytonu”, navodi Mišetić. On dodaje kako su bošnjačke stranke, naspram tvrdnjama Mujanovića, bojkotirale provedbu odluke Ustavnoga suda BiH te je objasnio da je ta institucija zapravo dala za pravo HDZ-u BiH i hrvatskim strankama za njihov prijedlog izmjena Izbornog zakona, a na kojega su bošnjačke stranke uložile vitalni interes. “HDZ-ov prijedlog, iako manje nego savršen, usvojilo je Ustavnopravno povjerenstvo Doma naroda BiH. Ustavni sud smatrao je to ustavnim. Iako je glasovna vrijednost jednog hrvatskog birača za Dom naroda malo drukčija, taj je omjer bio mnogo bliži jednakom od prethodnog sustava koji je u nekim regijama (pogotovo u Bosni) bio značajno prekomjerno zastupljen u Hrvata i podzastupao ih u drugima, uključujući i zapadnu Hercegovinu. U slučaju U-3-17 (tzv. slučaj “Čolak”) Sud je 6. srpnja 2017. godine zaključio da prijedlog HDZ-a BiH nije štetio vitalnim bošnjačkim nacionalnim interesima. Sud je presudio da je prijedlog ustavan i da se može predložiti na glasovanje. Prijedlog je potom usvojio Dom naroda, ali su konačno glasovali izaslanici bošnjačkih stranaka u Zastupničkom domu (donjem domu) BiH”, smatra ugledni odvjetnik.

Apsolutna prevaga

Mišetić argumentira brojkama tvrdnje da je za HDZ i hrvatskog kandidata Dragana Čovića glasovala zapadna Hercegovina. “Čović je osvojio otprilike 48% glasova u zapadnoj Hercegovini i 52% izvan nje. Za HDZ BiH je, pak, u središnjoj Bosni odnos glasovanja Hrvata prema ovoj i drugim strankama 88:12, u Posavskoj županiji omjer glasova HDZ-a i ostalih hrvatskih stranaka bio je 71:29, a u Zenici taj je omjer bio 92:8. Mišetić zaključuje kako je Čović dobio 80% potpore Hrvata.   Kamenjar.com
#Hrvati #BiH #izbor #Željko Komšić #bošnjaci #Andrej Plenković

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.