Vijesti Najčitanije

PLENKOVIĆ SPREMA REKONSTRUKCIJU VLADE I HDZ-a

PLENKOVIĆ SPREMA REKONSTRUKCIJU VLADE I HDZ-a
PLENKOVIĆ SPREMA REKONSTRUKCIJU VLADE I HDZ-a Odlazi šestero ministara, Stier i Kovač ostaju bez funkcija u stranci Ambicija premijera Andreja Plenkovića je ostvariti uspješan mandat na čelu Vlade, no da bi mogao provesti bilo koji ozbiljni reformski zahvat, potrebna su tri preduvjeta. Jedan je stabilna većina u Saboru, drugi čvrsta podrška u stranci, a treći je učinkovita Vlada. Ni jedan od ta tri elementa nije ispunjen, ali se prema riječima Plenkovićeva suradnika u HDZ-u, u vrhu stranke o njima ozbiljno razgovara, analizira se politička situacija i traže rješenja. Do stabilne većine u Saboru eventualno bi se moglo doći raspisivanjem prijevremenih izbora. Ta je mogućnost na stolu, ali je vrlo riskantna i zasad se ozbiljnije ne razrađuje. HDZ-ovi politički stratezi fokusirali su se na druge dvije teme - učvršćivanje Plenkovićeve pozicije na čelu HDZ-a i rekonstrukciju Vlade. O preslagivanju Vlade vrlo se intenzivno razgovara u vrhu HDZ-a i ozbiljno se priprema model prema kojem bi Vlada, umjesto sadašnjih dvadeset, u iduću godinu ušla s četrnaest ministarstava. Još se razrađuje novi ustroj, no prema riječima našeg sugovornika, Vlada bi nakon rekonstrukcije po svojoj strukturi u najvećoj mjeri podsjećala na onu iz premijerskog mandata Jadranke Kosor, kad je bilo petnaest ministarstava. Sve su opcije još otvorene, no kako sada stoje stvari, moglo bi se ukinuti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koje vodi Tomislav Ćorić. Energetika bi se pripojila Ministarstvu gospodarstva, a zaštita okoliša spojila bi se s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, kojemu je na čelu HNS-ov Predrag Štromar. Malo je vjerojatno da bi Štromar u toj verziji ostao ministar, odnosno da bi HNS od četrnaest ministarstava dobio čak dva. Bez Ministarstva branitelja, kojemu je na čelu ministar Tomo Medved, također bi Vlada mogla dobro funkcionirati, a posao koji obavlja Medved mogao bi se raspodijeliti na Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova.
Isključeni iz planova
Pri smanjivanju broja ministarstava bez zasebnog resora mogla bi ostati i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac. Prije je regionalni razvoj bio u sklopu Ministarstva poljoprivrede i moguće je da se tamo vrati. Na staro bi se mogla vratiti i uprava, pa bi i ministar Lovro Kuščević mogao ostati bez ministarstva koje bi se pripojilo Ministarstvu pravosuđa. Ne bi bilo potrebe ni za Ministarstvom državne imovine, što bi značilo da bi se ministar Goran Marić mogao vratiti u saborske klupe, a državna imovina staviti u resor gospodarstva ministrice Martine Dalić u koji bi dopao i posao koji sad obavlja Marko Pavić kao ministar rada i mirovinskog sustava.
Bitka za HDZ
Rekonstrukcijom Vlade, odnosno smanjenjem broja ministarstava, dobio bi se dvostruki efekt. Jedan je što bi manja Vlada trebala biti znatno učinkovitija, a drugi što bi kadrovske rošade znatno utjecale na novi unutarstranački raspored pozicija moći. Treba, naime, imati na umu da se pri rekonstrukciji Vlade ne bi smanjio samo broj ministara, nego i državnih tajnika i pomoćnika, a dio tih funkcija zauzeli su HDZ-ovci koji ne podržavaju premijera te desne i ekstremnije klerikalne stranke, poput Hrasta, koje su se na temi Istanbulske konvencije okrenule protiv Plenkovića. - Ratifikacija Istanbulske konvencije vrlo je jasno pokazala da dio ljudi u stranci želi rušiti predsjednika HDZ-a Plenkovića. Javno protivljenje ratifikaciji i glasanje protiv u Saboru nema nikakve veze s ideologijom i osobnim uvjerenjima, nego je Istanbulska konvencija poslužila kao sredstvo za pokazivanje nezadovoljstva prema stranačkom vodstvu - kazao je naš sugovornik, navodeći da je riječ o pitanju odnosa unutar HDZ-a i odmjeravanja snaga između umjerene struje i one konzervativnije. - Takve su podjele uvijek postojale u HDZ-u, ali je uvijek, s iznimkom mandata Tomislava Karamarka na čelu stranke, prevladavala umjerena struja, koju predstavlja Andrej Plenković - kaže jedan od Plenkovićevih suradnika u HDZ-u i navodi da predsjednik stranke mora pokazati da drži konce u rukama. - Prođu li samo tako, lišo, oni koji su išli protiv politike stranke, to bi moglo ohrabriti sve one druge na svim stranačkim razinama koji su iz bilo kojeg razloga nečim nezadovoljni da aktivno rade protiv stranke i njezina vodstva - kaže naš sugovornik, napominjući da očekuje kako će glavni tajnik HDZ-a, Gordan Jandroković, predložiti Plenkoviću da Davora Ivu Stiera i Miru Kovača smijeni s dužnosti političkog tajnika i međunarodnog tajnika stranke. Kaže da je nemoguće da ovakve visoke dužnosti u stranci obavljaju ljudi koji praktično rade protiv politike HDZ-a. To prije što dužnosti tajnika nisu izborne, nego ih postavlja predsjednik stranke.
Najvažniji preduvjet
- No, i taj je potez delikatan. Micanje Stiera i Kovača s dužnosti tajnika stranke sigurno će se pokušati iskoristiti protiv vodstva i prikazati da ih se kažnjava zato što su pri ratifikaciji Istanbulske konvencije glasali po svojoj savjesti, čime bi predsjednik Plenković automatski dobio atribute autoritarnog vođe koji ne trpi da njegovi suradnici imaju politički integritet - kazao je naš sugovornik. Na pitanje kad bi se mogli očekivati prvi potezi, odgovara da to sigurno neće biti prije ljeta i ističe da se ništa neće poduzimati bez temeljite pripreme. Priznaje da će mnogo toga ovisiti o gospodarskim pokazateljima. Nastavi li se rast BDP-a i uspješno završi restrukturiranje Agrokora, bude li dobar kreditni rejting itd., to će Plenković imati veći manevarski prostor za preslagivanja u Vladi i u HDZ-u.
#HDZ #Andrej Plenković #rekonstrukcija vlade

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.