Vijesti Najčitanije

Plenkoviću smeta diskriminacija HDZ-ovaca, ali ne i diskriminacija koju provode njegovi kadrovi

Plenkoviću smeta diskriminacija HDZ-ovaca, ali ne i diskriminacija koju provode njegovi kadrovi

Hrvatski premijer Andrej Plenković već je nekoliko dana kritičan prema medijima jer ne štite njega i njegove stranačke kolege od diskriminacije. Sve je počelo kada je vlasnik kafića u Rijeci, nezadovoljan mjerama Vlade i Stožera kazao da u njegov kafić HDZ-ovci nisu dobrodošli. Plenković je reagirao te kazao da to graniči s fašizmom te ustvrdio da je diskriminacija u trendu. U njegovu obranu stala je i pučka braniteljica te slučaj usporedila sa situacijom kada je vlasnik tvrtke u Belgiji kazao da neće zapošljavati imigrante. 

Dok se Plenković buni protiv diskriminacije HDZ-ovaca te otvara “ratni front” s predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom oko teme, uoči lokalnih izbora, podsjetimo na kakvu vrstu diskriminacije, predsjednik HDZ-a koja navodno pripada desnom centru, nije reagirao.

Pravobraniteljica za djecu – protiv vjerskog sadržaja u školskim priredbama

U rujnu prošle godine pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević je ustvrdila za Hinu da njen “Ured uočava kao problem da se nerijetko vjerski sadržaji u nekim školama prakticiraju i izvan nastave vjeronauka, npr. prilikom održavanja školskih priredbi, što smatramo neprihvatljivim”. Prema njoj je tako vjerski sadržaj u školskim predstavama nedopustiv.

Pirnat Dragičević se nije zaustavila na tome, pa je mjesec dana kasnije pred saborskim Odborom za obitelj, mlade i sport tijekom podnošenja Izvješće o radu za 2019. izjasnila protiv “molitve i vjerskih obreda u školama”.

Tijekom odgovaranja na pitanje: ”Kritizirali ste vjerske sadržaje u školama, referirajući se na Dane kruha. Mislite li isto i o obilježavanju svetog Nikole i Božiću?”, pravobraniteljica je ocijenila da svako dijete ima “pravo na svoju vjeru i kulturu. Moramo paziti na manjine čija se prava krše”. Ona je inače izabrana za pravobraniteljicu u vrijeme Plenkovićevog mandata. 

Za imenovanje Helence Pirnat Dragičević od 86 zastupnika, koliko ih je pristupilo glasovanju 2017. godine, za vrijeme Plenkovićeve Vlade, glasovalo je njih 83, tri su listića bila nevažeća, dok njezina “protukandidatkinja” Tatjana Holjevac nije dobila niti jedan glas.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ignorira radna prava trudnica i mladih majki

U listopadu prošle godine pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je podnijela Izvješće o radu za 2019., te se ispostavilo da u njemu zanemaruje određene teme, kojima bi trebala biti posvećena.

Udruga U ime obitelji je u analizi njenog Izvješća istaknula: “Jedan od glavnih uzroka diskriminacije žena u RH je nepoštivanje radnih prava trudnica i mladih majki – od otežanog zapošljavanja žena koje planiraju imati djecu do nemogućnosti korištenja bolovanja za malu djecu ili vraćanja na manje odgovorno i niže plaćeno radno mjesto nakon rodiljnog dopusta. No, pravobraniteljica se odabrala baviti i nametati ideološke teme poput redefinicije braka, udomljavanja i posvajanja djece za homoseksualne parove, promocijom pobačaja i progonom neistomišljenika.

Pravobraniteljica Ljubičić, koju je Plenkovićeva saborska većina (HDZ-SDSS-HNS) izabrala na novih osam godina mandata (2019-2027), zajedno sa svojih 11 zaposlenika i proračun od oko milijun eura više predstavlja lijevo-liberalnu udrugu koja se bavi nametanjem vlastite ideologije nego državnu instituciju od koje svi mogu očekivati pomoć, nepristranu inicijativu i rješavanje problema, o čemu svjedoči i njezino najnovije Izvješće o radu u 2019.”

“Njezin je pristup više činovnički, a premalo proaktivan. Izvješće o radu svjedoči da je učinila minimum koji od nje traži Zakon o ravnopravnosti spolova – izdavanjem preporuka, upozorenja i prijedloga, što je sve nedovoljno da se suzbije diskriminacija i pronađu trajna i učinkovita rješenja koja će štititi žene kao trudnice i majke od diskriminacije”, navodi se u analizi udruge UiO. Višnja Ljubičić je svoji prvi mandat pravobraniteljice za ravnopravnost spolova odradila između 2011. i 2019., da bi ju na tu poziciju reizabrala Plenkovićeva saborska većina.

Kandidatkinja za Sud EU vidi problem u misi zahvalnici na kraju akademske godine

Tamara Ćapeta je profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i ona je kandidat Plenkovićeve većine u Sabora za Sudu Europske unije. Osim što je riječ je o profesorici koja je 2013. godine uoči referenduma o braku potpisala priopćenje kojim se niz pravnih stručnjaka protivi “donošenju ustavne odredbe o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene”, ona je kako je vidljivo iz snimke, 2018. godine ismijala, ali i stavila u negativan kontekst misu zahvalnicu za kraj akademske godine.

Naime, Sveučilište u Zagrebu svake godine obavještava studente i profesore na oglasnim pločama fakulteta o održavanju mise zahvalnice. Prof. Ćapeta je tako podijelila obavijest stavljajući uz nju opis “Handmaid’s Tale – part 2(drugi dio)”. Riječ je o popularnoj distopijskoj TV seriji u kojoj je radnja smještena u totalitarno društvo gdje su žene isključivo ropkinje i strojevi za rađanje. Ćapeta je svojom objavom, iz pozicije profesorice na Pravnom fakultetu usporedila održavanje mise zahvalnice u zagrebačkoj katedrali s totalitarnim, šovinističkim društvom.

ćap
Crvene odore sluškinja iz te serije postale su popularne diljem svijeta među aktivistima i pripadnicima lijevo liberalnih, progresivističkih nevladinih organizacija. U Hrvatskoj su ih koristile aktivistice organizacija koje su podržavale HDZ-ovu ratifikaciju Istanbulske konvencije.

Zašto Plenković bira kadrove koji aktivno diskriminiraju one koje on navodno predstavlja?

Izvor:Narod.hr

Autor: sv/Foto: fah, snimka zaslona Fotomontaža: narod.hr

#Peđa Grbin #diskriminacija #Andrej Plenković #Višnja Ljubičić #Helenca Pirnat Dragičević #Tamara Ćapeta

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.