Počinje kontrola roka plaćanja kazne

Poslovni subjekti smanjili su u godinu dana iznos prijavljenih neplaćenih računa za osam milijardi, ali i dalje se dugovi tvrtki mjere u desecima milijardi kuna – krajem srpnja iznosili su 35,5 milijardi kuna, a broj dužnika veći je od 61.000. Smanjenje dugova pripisuje se većoj financijskoj disciplini i početku predstečajnih nagodbi, a od rujna kreće i dodatna kontrola rokova plaćanja. Hrvatska je od 2010. godine kroz nekoliko zakonskih rješenja osnaživala spuštanje rokova plaćanja na 30, odnosno 60 dana, no godišnja izvješća Fine sugeriraju kako je prosječni rok plaćanja još uvijek oko 100 dana, kod nekih djelatnosti i duže. Domaći lanci ležerniji Ministar financija Slavko Linić najavio je da će od jeseni na red doći i kontrola rokova plaćanja, jer su svi subjekti na tržištu imali vremena da se prilagode. Žmirenje pred zakonskim odredbama bilo je potrebnije državi jer su zakoni stroži prema državnim nego privatnim tvrtkama i nalažu im da plaćaju obveze unutar 30 dana, a iznimno do 60 dana. Cijeli sustav zdravstva nalazi se izvan tih okvira, a rokovi plaćanja često su bili i dulji od godinu dana. Krenu li inspektori kažnjavati prekoračenja, proračun bi mogao ostati kratkih rukava jer bi se novac iz jedne državne kase preselio u drugu. Kazne za nepoštovanje rokova plaćanja su velike i kreću se od 10.000 do milijun kuna. – Nije mi poznato da je netko platio kaznu zbog prekoračenja. Štoviše, tvrtke ne zaračunavaju ni 300 kuna posebne naknade za kašnjenje koju mogu ispostaviti po svakom računu – komentira porezni stručnjak Vlado Brkanić, koji smatra da je kontrola primjene zakonske odredbe potrebna, ali uvijek je nezgodno ulaziti u ugovorne odnose među privatnim tvrtkama. – Ne bude li kontrole, zakon će ostati mrtvo slovo na papiru. Nitko nema hrabrosti velikim kupcima zaračunati čak ni naknadu za kašnjenje, a kamoli ih tužiti, no i ulazak u veliki sustav ima svoju cijenu – kaže Brkanić. Dobavljači su često prigovarali trgovačkim lancima i zbog uvjeta i zbog rokova plaćanja, a čak i postroženi propisi predviđaju produljenje roka plaćanja do godinu dana, čime se veliki uvijek mogu osigurati u odnosu na male. Brkanić kaže da se mnogi pozivaju upravo na to izuzeće kod novih ugovora. Na udaru kritika nalazio se i najjači lanac Konzum, no njegov vlasnik Todorić uvijek je odgovarao da svoje obveze plaća u dan, pa će biti zanimljivo vidjeti što će inspektori otkriti u predstojećim kontrolama. Kad je riječ o plaćanju poreznih obveza, situacija je nakon ulaska u EU povoljnija za poduzetnike nego za državu jer se PDV na robu kupljenu u nekoj od članica EU plaća tek kad se ona proda, a ne kada prođe granicu. Treniranje strogoće – Nije dovoljno trenirati strogoću samo prema poduzetnicima. Država bi morala pripremiti multilateralnu kompenzaciju i omogućiti prebijanje svih dugova. Državni su sustavi pretežni dužnici i tek kad oni počnu plaćati na vrijeme, moći ćemo govoriti o smanjenju nelikvidnosti – komentira Vladimir Ferdelji, predsjednik Crome. Kad je riječ o privatnim poduzetnicima, država, kaže, ne bi trebala intervenirati u ugovore, ali ima puno pravo i obvezu sankcionirati prekoračenja u dogovorenim rokovima plaćanja. Izvornu vijest možete pogledati ovdje