Počinje nova školska godina za oko pola milijuna hrvatskih učenika

JESTE LI PRIPREMILI SVOJE DIJETE ZA PONEDJELJAK? U ponedjeljak, 7. rujna, u hrvatske osnovne i srednje škole u novu školsku godinu 2015./2016. krenut će gotovo pola milijuna učenika, među kojima je i oko 42 tisuće prvašića. U školske klupe sjest će oko 320 tisuća osnovnoškolaca i oko 178 tisuća srednjoškolaca, pokazuju privremeni podaci ureda državne uprave o trenutnom broju upisanih učenika. U osnovne škole bit će upisano oko 42 tisuće prvašića, što je nešto više od prošlogodišnjeg broja od 41.326 učenika koji su završili prvi razred osnovne škole. U prvi razred srednje škole upisano je po privremenim podatcima 42.676 učenika. Kao i dosadašnjih godina policija će početkom godine provoditi svoju akciju “Poštujte naše znakove”, kojom se želi skrenuti pozornost javnosti na djecu u prometu, posebice na prvašiće kojima je to najčešće prvi samostalni kontakt s prometom. Policija će pojačano nadzirati prometnice i raskrižja u blizini škola, kontrolirati brzinu kretanja vozila te sankcionirati nepropisno parkirana vozila na prometnicama u zonama škola, a provodit će se i pojačani nadzor autobusa kojima se organizirano prevoze djeca. U novu školsku godinu više škola s e-imenicima, neke i s digitalnim učionicima U novu školsku godinu dio škola kreće digitalno osuvremenjen. Digitalni imenik lani je koristilo 380 matičnih škola, a ove im se godine pridružuju nove, tako da će ukupno 569 matičnih škola biti uključeno u e-Dnevnik (352 osnovne i 217 srednjih škola), što predstavlja oko 40 posto ukupnog broja škola. U Hrvatskoj ima 2.130 osnovnih škola (od toga 890 matičnih) i 456 srednjih škola. Škole koje su se našle u prvih 20 osnovnih i srednjih škola uključenih u inicijalnu fazu pilot projekt e-škole-razvoj digitalne zrelosti, trebale bi od jeseni nastavu započeti s najmanje jednom učionicom digitalno opremljenom bežičnom mrežom, pametnim pločama i tabletima. Javna nabava za opremanje je pri kraju, potvrđuju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), a planira se također da do zime 2016. godine svih 150 škola koje sudjeluju u pilot projektu budu opremljene opremom nabavljenom postupcima javne nabave koji upravo traju ili će tek biti raspisani do kraja ove godine. Novi pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera jedinstven za sve škole S prvim danima nastave počinje se primjenjivati novi Pravilnik o pedagoškim mjerama koji uvodi jedinstvene kriterije za izricanje pedagoških mjera za neprihvatljivo ponašanje učenika i prema kojima su dužne jednako postupati sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj. Pravilnik donosi detaljnu razradu neprihvatljivih ponašanja po težini i mjere koje se pritom izriču te obvezuje škole da svoje statute usklade s odredbama novog pravilnika kako se ubuduće ne bi događalo da se u različitim školama za isti prekršaj djeca različito kažnjavaju. Pedagoške mjere učenicima se izriču zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza, nasilničkog ponašanja i drugih neprimjerenih ponašanja. Mjere koje se izriču svrstane su po težini oblika neprihvatljivog ponašanja učenika i obuhvaćaju sve “prekršaje” – od prepisivanja na satu, neopravdanog izostajanja s nastave, do verbalnog ili fizičkog nasilnog ponašanja prema drugim učenicima ili nastavnicima. O odredbama pravilnika učenici će na početku svake školske godine biti obaviješteni na satu razrednika, a roditelji na roditeljskom sastanku. Intenzivan rad na cjelovitoj kurikularnoj reformi Dok učenicima traje prvo polugodište, dio njihovih nastavnika i profesora intenzivno radi na izradi Cjelovite kurikularne reforme. Oko 400 izabranih stručnjaka šarolika sastava – od učiteljica razredne nastave do predstavnika znanstvene zajednice, tri će mjeseca intenzivno raditi na izradi prijedloga predmetnih i međupredmetnih kurikuluma i ostalim izmjenama koje prate reformu. Po prvi puta u Hrvatskoj kurikulum predmeta radi se cjelovito i po “vertikali”, od prvog razreda osnovne škole do kraja srednje škole. Nakon završetka tromjesečnog rada stručnih skupina i opsežne javne rasprave kurikulumi će eksperimentalno biti uvedeni slijedeće školske godine, a u punoj primjeni bi trebali biti za dvije godine, u školskoj godini 2017./2018. Prve inačice predmetnih kurikuluma koje će izraditi izabrane radne skupine definirati će što se od učenika očekuje, koja razina znanja u pojedinom predmetu i razredu, a te ishode kasnije će se povezati s kriterijima ispunjenosti i vrednovanjem. Jedan od ciljeva je da se nastavnicima olakša proces poučavanja, ocjenjivanja i vrednovanja, a učenicima se osigura “funkcionalna pismenost” kako bi naučeno mogli primijeniti u životu, a da ih se rastereti prevelike količine “nepotrebnih stvari”. Pomoćnici u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju Od početka nove školske godine svi će učenici osnovnih i srednjih škola teškoćama u razvoju dobiti pomoćnike u nastavi, za što je osigurano oko 80 milijuna kuna. Konačan broj angažiranih pomoćnika u školskoj godini 2015/2016. znat će se za koji mjesec no raspoloživa sredstva dostatna su okvirno za 2.188 pomoćnika za 2.579 učenika s teškoćama, napominju u ministarstvu. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju djece s teškoćama, donesen ove godine, osigurava na cijelom području RH potpunu uključenost u odgojno-obrazovni proces djece s teškoćama, kao i potporu pomoćnika u nastavi. U srednjim školama najviše interesa bilo za gimnazije i sektor ekonomije i trgovine U prvi razred srednje škole upisalo se zasad 42.676 učenika učenika, a gotovo 90 posto učenika koji su stekli pravo upisa uspjelo je upisati prvi i drugi izbor programa koji su postavili na svojoj ljestvici prioriteta za upis, pokazali su statistički podaci Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole. Najveći interes učenici su pokazali za iste programe kao i lani, pa je najveći broj učenika u ljetnom je roku ostvario pravo upisa u opće gimnazije (12.427), programe u sektoru ekonomije, trgovine i poslovne administracije (5.993), te za sektor turizma i ugostiteljstva (4.255). Kandidati koji se nisu uspjeli upisati u ljetnom upisnom roku mogli su konkurirati na jesenskom upisnom roku za preostala slobodna mjesta u kojima kvota nije bila popunjena, a to su uglavnom bili umjetnički i industrijsko-obrtnički programi. Javne gimnazije uglavnom su bile popunjene još u ljetnom roku, osim onih u manjim gradovima ili školama na otocima. Za jesenski je rok bilo ostalo ukupno 4.359 slobodnih mjesta, većinom za glazbenike, pomoćne kuhare i slastičare, prodavače, frizere, automehaičare, instalatere kućnih instalacija itd. Prema ranijim najavama MZOS-a u školskoj godini 2015./2016. u programe redovitoga obrazovanja planira se upisati ukupno 51.014 učenika, raspoređenih u 2.226 razredna odjela. Trebalo bi se upisati oko 12 tisuća gimnazijalaca, a nešto manje od 20 tisuća učenika u strukovnim školama u trajanju od četiri godine. U programima koji traju tri godine ima trebalo bi biti mjesta za više od osam i pol tisuća učenika, a u petogodišnje srednje škole za medicinske sestre i tehničare moći će se upisati 904 učenika. U obrtnička zanimanja može se upisati skoro pet tisuća, za ostale obrazovne programe osigurano je skoro dvije i pol tisuće mjesta.