Vijesti Najčitanije
Podsjetnik na devedesete: Bunjevačkim Hrvatima Srbi zabranjuju da kažu: 'Ja sam Hrvat!'
Povod za obraćanje medijima i gradskoj vlasti u Subotici bilo je neizglasavanje inicijative u gradskoj Skupštini da se istaknutom članu zajednice bunjevačkih Hrvata u Vojvodini Naci Zeliću, zbog njegove nacionalne pripadnosti, dodjeli zvanje 'Počasni građanin' Subotice.
Bunjevačkim Hrvatima na sjeveru Vojvodine osporava se pravo na isticanje svoje nacionalne pripadnosti, a u tome prednjače subotički članovi Srpske napredne stranke (SNS), čiji se predsjednik Aleksandar Vučić javno zalaže za ispunjenje najvažnijih manjinskih prava Hrvata u Srbiji, ukazalo je vodstvo hrvatske manjine u Subotici u ponedjeljak, u otvorenom pismu javnosti.
Povod za obraćanje medijima i gradskoj vlasti u Subotici bilo je neizglasavanje inicijative u gradskoj Skupštini da se istaknutom članu zajednice bunjevačkih Hrvata u Vojvodini Naci Zeliću, zbog njegove nacionalne pripadnosti, dodjeli zvanje 'Počasni građanin' Subotice.
Predsjednik Bunjevačkog nacionalnog vijeća Branko Pokornić rekao je za skupštinskom govornicom da je nedopustivo da se u obrazloženju Odluke o dodjeli nađu termini poput 'bunjevački Hrvati', čime se, kako je naveo, negira postojanje bunjevačke nacionalne zajednice.
Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji zastupa zajednicu Bunjevaca koji niječu pripadnost hrvatskom narodu.
- Ponukani smo diskusijom s elementima govora mržnje pojedinih vijećnika zbog nacionalne pripadnosti jednog od kandidata predloženog za zvanje Počasni građanin. Time se u javnosti ponovno razvija predodžba o Hrvatima kao o negativnom činitelju u društvenim odnosima u Srbiji. Istodobno, postoji afirmativan odnos spram Bunjevaca ne-Hrvata, te promotivna potpora dijela srpske političke elite kao nastavka višegodišnjih javnih nastupa u kojima se traži zabrana korištenja bunjevačkog imena onim pripadnicima bunjevačke subetničke skupine koji se smatraju integralnim dijelom hrvatskoga naroda - navodi se među ostalim u pismu čelnika najvažnijih hrvatskih institucija u Vojvodini.
Na sjednici gradske Skupštine uopće se nije raspravljalo o razlozima zbog kojih je kandidat predložen za zvanje, dodaje se u pismu, što samo može značiti da njegove zasluge zbog kojih je predložen nisu prijeporne.
- Predmet rasprave je bila njegova nacionalna pripadnost, što smatramo pokušajem ponovnog političkog progona, kao i vraćanje nacionalističke retorike iz devedesetih godina, iako smo mislili da su ta vremena nepovratno iza nas - ističe se.
Takvu diskusiju, predvodili su članovi stranke čije je predsjednik, samo dan kasnije, kao dopredsjednik vlade Srbije, s ministricom vanjskih poslova RH potvrdio nastavak suradnje i daljnji razvoj odnosa između dvije države i dvaju naroda te čvrsto obećao skoro rješenje najvažnijih manjinskih prava Hrvata u Srbiji, navedeno je u pismu.
Pismo su među ostalima potpisali predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, koji za sebe kažu da su također pripadnici zajednice bunjevačkih Hrvata.
U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu.
Ostala, većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.
Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
