Vijesti Najčitanije
Poduzmite nešto! Svaki treći dan jedan branitelj 'diže ruku na sebe'
Komar je upozorio kako se, za razliku od civilne populacije u kojoj se u zadnjih 15 godina bilježi pad broja samoubojstava, kod branitelja događa obrnuti trend
U Hrvatskoj se od ratne 1991. godine do kraja prošle godine ubilo 2734 branitelja, braniteljska populacija najranjivija je društvena skupina u zemlji, a među njima najranjiviji su ratni vojni invalidi, rečeno je na predstavljanju studije 'Samoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i Hrvatskoj', u Starogradskoj vijećini.
Najviše braniteljskih samoubojstava bilježi se u Zagrebu, njih 320 od čega su četiri žene, ali najviše branitelja otišlo je u rat upravo iz glavnog grada. Najviše samoubojstava s obzirom na broj stanovnika dogodilo se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, navodi se u studiji autora Zorana Komara i Elvire Koić.
Studiju je financirao zagrebački Gradski ured za branitelje, a autorima su pomogli psihijatar Herman Vukušić i ministar branitelja Predrag Matić, koji im je ustupio službene podatke.
Komar je upozorio kako se, za razliku od civilne populacije u kojoj se u zadnjih 15 godina bilježi pad broja samoubojstava, kod branitelja događa obrnuti trend, a s obzirom na starenje populacije za očekivati je da će taj trend rasti. Stoga je studija svojevrsni apel i upozorenje da se nešto mora poduzeti kako na sebe ne bi dizali ruke oni koji su najzaslužniji za slobodnu i neovisnu Hrvatsku.
U prvoj polovici devedesetih, od 1991. do 1996. godine, prosječno se godišnje ubijalo oko 100 branitelja, a danas se ta brojka penje na oko 150 godišnje, što znači da svaki treći dan jedan od njih diže ruku na sebe.
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ubio se svaki stoti branitelj, dok je u Zagrebu, iako vodi po broju samoubojstava, situacija ipak bolja zbog kvalitetnije skrbi i rada Gradskog ureda za branitelje, kaže Komar.
Zauzeo se za institucionalno i izvaninstitucionalno angažiranje u prevenciji suicida, pri čemu izvaninstitucionalni pristup podrazumijeva rad braniteljskih udruga i samih branitelja. O tome se mora govoriti, samoubojstva se ne smiju prikrivati, naglasio je Komar dodavši kako se suicidi mogu spriječiti ako im se pravilno pristupi.
Potreban je konsenzus politike, civilnog društva i javnosti o problemima hrvatskih branitelja, jer jedan od razloga zašto dižu ruke na sebe je 'tiha marginalizacija', do čega dolazi uslijed prijevremenih umirovljenja i raznih oblika stigmatizacije ljudi koji su nekad bili ponosni ratnici i doživljavali opću zahvalnost.
Psihijatar Veljko Đorđević založio se za suradnju branitelja i struke u prevenciji suicida, kako bi se pomoglo najugroženijim skupinama. Upozorio je da treba zaustaviti negativne procese jer bivši branitelji prosječno umiru u 50-tim godinama života, odnosno imaju i do 20 godina kraću životnu dob od ostatka populacije.
Predstavljanju studije u Starogradskoj vijećnici nazočili su ministar Matić, koji je pohvalio studiju, te brojni predstavnici braniteljskih udruga, liječnici, političari i dr.
