Vijesti Najčitanije

POLITIČKA UBOJSTVA IZ DEVEDESETIH: Đapić optužen za ubojstvo Ante Paradžika!

POLITIČKA UBOJSTVA IZ DEVEDESETIH: Đapić optužen za ubojstvo Ante Paradžika!
Potaknuti intervjuom Josipa Manolića tjedniku "Nacional" u kojem je bivši premijer i Tuđmanov najbliži suradnik iz devedesetih teško optužio nekadašnjeg predsjednika HSP-a, saborskog zastupnika i današnjeg predsjednika Gradskog vijeća u Osijeku, Autohtona Hrvatska stranka prava podnijela je DORH-u kaznenu prijavu za nerazjašnjeno ubojstvo dopredsjednika HSP-a i načelnika ratnog stožera HOS-a Ante Paradžika 1991. godine. Autohtona - Hrvatska stranka prava podnijela je danas, 27. siječnja 2015., Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv Ante Đapića (rođenog 1958. s adresom Osijek, Ilirska 43) zbog kaznenog djela ubojstva istaknutog pravaškog čelnika iz devedesetih te jednog od najpoznatijih hrvatskih "proljećara" Ante Paradžika. Povod je tešku optužbu protiv Đapića bio najnoviji intervju s Josipom Manolićem - bivšim premijerom i Tuđmanovim najbližim suradnikom iz devedesetih u jednom hrvatskom tjedniku. Dakle, dopredsjednik Hrvatske stranke prava i načelnik ratnog stožera HOS-a Ante Paradžik ubijen je 21. rujna 1991. godine i do današnjeg dana nije pronađen organizator tog mučkog političkog ubojstva. U razgovoru za tjednik "Nacional" Josip Manolić je iznio tezu kako je pokojni predsjednik Franjo Tuđman došao do zaključka da se protiv HSP-a početkom devedesetih neće moći boriti pravosudnom represijom i da mora tražiti druga rješenja. Našao je rješenje u dogovoru državnog vrha, prije svih ratnog ministra obrane Gojka Šuška i Ante Đapića da "odstrane ono što je najekstremnije u HSP-u, poput Dobroslava Parage i Ante Paradžika". Manolić tvrdi kako je tu dvojicu "trebalo izolirati da nemaju nikakav utjecaj na stranku", a da HSP preuzmu ljudi poput Ante Đapića koji će biti tolerantniji prema HDZ-u. Ukratko, prema Manolićevim riječima, zaključak Franje Tuđmana, Gojka Suška i Ante Đapića bio je da treba izolirati ono što je najekstremnije u HSP-u, a one koji će se i dalje hvatati mača - od mača će i poginuti. Od njihovoga mača, smatra predsjednik A HSP-a Dražen Keleminec, mučki je ubijen dopredsjednik HSP-a Ante Paradžik. Franjo Tuđman i Gojko Šušak više nisu među živima, a Anto Đapić uživa u saborskoj mirovini s funkcijom predsjednika Gradskog vijeća u Osijeku. Kako ubojstvo nema zastare, a iz navedenih dokaza koje iznosi Manolić vidljivo je da je upravo Đapić sudjelovao u pripremi političkog ubojstva Ante Paradžika, A HSP se odlučila podići kaznenu prijavu protiv jedinog živog sudionika tih događaja. Osim toga, Dobroslav Paraga tvrdi da je u rujnu 1991. godine na poziv Željka Šelendića došao u njegovu trgovinu u društvu sada pokojnog Ante Paradžika. U sporednoj prostoriji dočekala ih je Ruža Tomašić koja je u to vrijeme radila u odjelu Josipa Perkovića na osiguranju Franje Tuđmana. Tom prigodom kazala je Paragi i pokojnom Paradžiku da je Tuđman izdao nalog da ih se likvidira i zamolila da nikome ne govore o ovome sastanku. Ante Paradžik je nepuna dva tjedna nakon tog sastanka ubijen. Autohtona Hrvatska stranka prava podnosi ovu prijavu jer je, smatraju u stranci, u interesu države otkrivati mnoga politička ubojstva koja su se događala devedesetih godina, pa tako i ubojstvo Ante Paradžika. - S obzirom na to da Manolić javno izjavljuje da je Anto Đapić bio ubačen u HSP, da je s Franjom Tuđmanom i Gojko Šuškom dogovarao ubojstvo Ante Paradžika, pozivamo Državno odvjetništvo da hitno, objektivno i istinito istraži ovu kaznenu prijavu. Predlažu da se ispitaju svjedoci - Josip Manolić, Dobroslav Paraga i Ruža Tomašić, a kao jedan od glavnih dokaza vide upravo intervju Josipa Manolića koji je dao ovih dana Nacionalu. NACIONAL: Što sadrži dio knjige u kojem navodite da je krajnja desnica i vas željela maknuti dalje od Tuđmana? Manolić: Bilo je tih sitnih čarkanja i neslaganja. Jedno od tih neslaganja bilo je i oko toga što sam doveo za predsjednika Vrhovnog suda Vjekoslava Vidovića koji je donio oslobađajuću presudu u procesu protiv šefa HSP-a Dobroslava Parage. Predsjednik Tuđman se jako razljutio da je na osnovu svega onoga što su oni pripremali, a pripremali su fizičku likvidaciju dijela HDZ-a, među prvima i njega samoga, donesena oslobađajuća presuda. Tada je vrlo oštro reagirao okvalificiravši to kao neposluh i neusklađenost Vrhovnog suda i pravosuđa s politikom predsjednika i s državnom politikom. To je bila vrlo teška kvalifikacija koju je on prilijepio Vidoviću. Moja kvalifikacija već tada je bila nešto drukčija, s obzirom na to da sam doveo Vidovića zbog toga što je on još kao predsjednik Okružnog suda u Jugoslaviji donio presudu koja je tada bila protiv Tita, odnosno da Tito treba vratiti pušku koju je dobio na dar od ljudi koji nisu na pošten način došli do te puške. Smatrao sam Vidovića vrlo hrabrim čovjekom za funkciju predsjednika Vrhovnog suda, u momentu kad trebamo preuzeti cjelokupnu mašinu koja se zove pravosuđe. Poslije te presude predsjednik Tuđman je došao do zaključka da se protiv te krajnje desnice nećemo moći boriti pravosudnom represijom, nego da moramo tražiti politička rješenja. I našao je to političko rješenje, a to je bio dogovor između njega, Ante Đapića i Šuška da odstrane ono što je najekstremnije u tom HSP-u, poput Parage i Paradžika koji je kasnije likvidiran. Odnosno, trebalo ih je izolirati da nemaju nikakav utjecaj na stranku i da je preuzmu ljudi koji će biti tolerantni prema HDZ-u i politici koju on inaugurira u novonastaloj suverenoj hrvatskoj državi, tada još nepriznatoj, još uvijek u okvirima Jugoslavije. Njihov je zaključak bio da treba izolirati ono što je najekstremnije, a one koji će se i dalje hvatati mača, znate kako se kaže, tko se mača laća... Zbog toga je i došlo do onog poznatog HSP-ova sabora u Kutini na kojem je Paraga bio izoliran, a stranku je preuzeo Đapić. Tako su stvoreni uvjeti da se može surađivati s HSP-om na jednoj državotvornoj liniji suverene države Hrvatske i za nju se boriti, u zemlji i na međunarodnom planu. Pucanj u Hrvatsku Podsjetimo, Ante Paradžik ubijen je 21. rujna 1991. godine prilikom povratka u Zagreb sa skupa HSP-a u Križevcima. Ubojstvo Ante Paradžika nije ni dan danas razriješeno, odnosno nije poznato tko su njegovi naručitelji. Prema kasnijim verzijama događaja, policajcima na punktu - Željku Vučemiloviću Grgiću, Branku Matoševiću, Željku Čeki i Pašku Paliću - policajac Blaž Sarić je s jednog od prethodnih punktova javio da prema njima dolazi automobil u kojemu se nalaze martićevci. Prema priči Paradžikova suputnika Ivice Oršanića, automobil se na punktu Jež 2 zaustavio na policijski signal. Prema njegovu svjedočenju, jedan je policajac prišao automobilu s vozačeve strane, ali nije zatražio dokumente, nego se odmah udaljio nekoliko koraka unatrag i zapucao. U pucnjavi koja je trajala nekoliko minuta ispaljeno je 50-ak metaka od kojih je Paradžik smrtno stradao, dok je vozač Branko Perković bio ranjen, a Ivica Oršanić, koji je sjedio na stražnjem sjedalu, nije ozlijeđen. Za razliku od Oršanića, prvooptuženi Vučemilović izjavio je kako se automobil na njihov signal nije zaustavio te u raznim verzijama, kako su tada pisale novine, da je iz automobila pucano na policajce. Konačnom presudom Vrhovnoga suda prvooptuženi Vučemilović osuđen je na šest godina zatvora, drugooptuženi Branko Matošević na pet godina, a trećeoptuženi i četvrtooptuženi Željko Čeko i Paško Palić na četiri i pol godine zatvora. No, svi su kasnije abolirani. I dok je policajcima koji su pucali na Paradžikov automobil bilo suđeno, Blaž Sarić, koji je prema svemu sudeći bio ključna osoba u slučaju Paradžik jer je policajcima na punktu Jež 2 dojavio da u njihovu smjeru dolazi automobil u kojemu se nalaze martićevci, na sudu se pojavio samo u ulozi svjedoka, iako je i protiv njega odvjetnik Ante Miličević u ime oštećene obitelji Paradžik podnio tužbu. Ante Paradžik bio je predsjednik Saveza studenata Hrvatske u vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. godine, žrtva montiranih političkih procesa i politički zatvorenik režima socijalističke Jugoslavije, pravaš i suobnovitelj 1990. obnovljene Hrvatske stranke prava i njezin dopredsjednik, načelnik Ratnog stožera oružanih Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u vrijeme Domovinskoga rata 1991. godine, diplomirani pravnik, vrsni retoričar, publicist, zagovornik i promicatelj hrvatskih tradicijskih vrijednosti i ideja.
#ubojstvo #kaznena prijava #A-HSP #Dražen Keleminec #Ante Paradžik #Ante Đapić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.