Popis stanovništva i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina
Rezultati popisa stanovništva imat će izravne posljedice na primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, posebno u odnosu na pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma pripadnika nacionalne manjine koji čine najmanje trećinu stanovnika jedinice lokalne samouprave, piše u subotu Jutarnji list.
Novinarka Ivanka Toma podsjeća da je takav slučaj bio u Vukovaru, u kojem je spomenuto pravo imala srpska nacionalna manjina, ali ono nije bilo implementirano u Statut grada. Ustavni sud je, i to nakon četiri godine čekanja, 2019. donio odluku o ocjeni ustavnosti Statuta Grada Vukovara te zaključio da je on neustavan i naložio da se u službene dokumente i službenu uporabu ravnopravno s latinicom uvede i ćirilično pismo. Ta je odluka Ustavnog suda naišla na velik otpor, posebno kod gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, koji ju je odbijao provesti.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Vukovaru je bilo 27.683 stanovnika, od čega je Hrvata bilo 15.881, a Srba 9654 ili 34,9 posto. Kako je aktualni popis pokazao smanjenje broja Vukovaraca za 13,6 posto (ima ih 23.915), otvara se pitanje kako se pad stanovništva odrazio na udio srpske nacionalne manjine.
Gradonačelnik Vukovara tvrdi da podaci iz prošlog popisa stanovništva nisu točni ni u odnosu na raspodjelu po nacionalnom ključu, odnosno da nije bio točan podatak o gotovo 35 posto zastupljenosti Srba. "Ovaj put očekujemo da će rezultati popisa biti puno realniji i da će ta brojka biti ne samo ispod trećine ukupnog broja stanovnika Vukovara nego i ispod 30 posto. Od 25 do 28 posto je realan broj Srba u Vukovaru, ali je trebalo proći puno godina, trauma i potrošene energije da utvrdimo da su takvi omjeri u strukturi stanovništva", navodi Penava.
Zanimljivo je da od 1971. do popisa stanovništva 2011. godine udio srpskog stanovništva u Vukovaru nikada nije prelazio 33,3 posto,
Izvor:Hina.hr
