Popis stanovništva: Terensko popisivanje produljeno do 29. listopada
Popis stanovništva Hrvatske 2021., koji je trebao završiti ove nedjelje, 17. listopada, produljen je na dva tjedna, do 29. listopada ove godine.
Tijekom druge faze popisivači izlaze na teren, dolaze vam na kućna vrata te vas popisuju, ukoliko se niste samopopisali ili evidentiraju da ste se već popisali i provjeravaju podatke.
Dana 27. rujna završila je prva faza popisa stanovništva u Hrvatskoj – samopopisivanje. Samopopisalo se više od 1 637 000 građana, što je više od 40% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.
Kako će se popisivati?
U fazi terenskog popisivanja svaki popisivač je zadužen za određene popisne krugove. Dolaskom u stanove popisivač popisuje sve osobe, kućanstvo i stan. Jedna osoba može dati vlastite identifikacijske podatke, podatke o stanu i kućanstvu te podatke za sve članove kućanstva, a ako su u trenutku popisivanja prisutni i ostali članovi kućanstva, svaka osoba može popisivaču dati vlastite podatke.
Preuzimanje jedinstvene šifre
U fazi terenskog popisivanja (faza CAPI) popisivači će obići sve adrese, uključujući adrese onih kućanstava koja su se samostalno popisala kako bi od njih preuzeli jedinstvenu šifru koju su dobili nakon uspješno provedenog samopopisivanja (faza CAWI).
Jedinstvene šifre moguće je osobno uručiti popisivaču kada on dođe na Vašu adresu ili ju je moguće ispisati te ostaviti na vidljivu mjestu kako bi je popisivač mogao preuzeti.
Tajnost podataka
Prema Zakonu o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (NN, br. 25/20. i 34/21.) i Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), svi podaci prikupljeni Popisom 2021. tajni su i upotrebljavat će se isključivo za statističke svrhe.
Što ako niste kod kuće kad dođe popisivač?
“Ako popisivač nikoga ne zatekne kod kuće, ostavit će pisanu obavijest i dogovoriti termin popisivanja.
Ako se kućanstvo samostalno popisalo i većinu će vremena biti odsutno, kontrolnu šifru moguće je zapisati na papir i zalijepiti na vrata kako bi je popisivač mogao preuzeti. Također, možete zamoliti susjeda koji očekuje popisivača da preda popisivaču Vašu kontrolnu šifru od samopopisivanja.” – stoji na stranicama Popisa stanovništva.
Kazne za netočne podatke
Popis se temelji na izjavi građanina koji je odgovoran dati točne podatke. U protivnom kaznom od 2000 do 5000 kuna kaznit će se građani koji odbiju dati podatke o popisnim jedinicama te oni koji daju netočne i nepotpune podatke tijekom popisa.
No, kako će iz DZS-a kontrolirati jesu li građani dali točne i potpune podatke s obzirom na to da se popis temelji na izjavi građana i da popisivač nema pravo tražiti osobne dokumente, ni sumnjati u točnost podataka, a s druge strane, ako građani ne daju podatke o popisnim jedinicama ili ne daju točne i potpune podatke, prijeti im novčana kazna?
Iako više od 1000 kontrolora nadzire rad popisivača, kontroliraju točnost i obuhvat prikupljenih podataka, kako će kontrolirati točnost svih podataka tijekom obrade podataka, kako će se provjeriti točnost podataka za iseljene koji se nisu odjavili ili za fiktivne stanovnike koji su prijavljeni u Hrvatskoj, a ovdje ne žive?
Što će biti i s popisivanjem praznih stanova, kuća i vikendica i ulaze li u evidenciju?
“Državni zavod više je puta prenosio da podaci koje osobe daju trebaju biti potpuni i točni. Popisivači će s tim upoznati članove kućanstva. Popisivač ne može provjeravati tijekom popisivanja točnost podataka jer se Popis temelji na izjavi. No, tijekom obrade podataka, Zavod će uparivati podatke s podacima iz administrativnih baza i kontrolirati točnost i pouzdanost podataka. Osobe koje žive izvan Hrvatske ne popisuju se. Osobe koje imaju kućanstvo u Hrvatskoj mogu popisati članovi njihova kućanstva u Hrvatskoj samostalno u elektroničkom sustavu e-Građani ili u drugoj fazi popisivanja davanjem podataka popisivaču. Stambene jedinice koje su prazne bit će popisane kao prazni stanovi”, odgovorili su Večernjem listu iz DZS-a.
Zašto je važan popis stanovništva?
Narod.hr poslao je dodatna pitanja u Državni zavod za statistiku, među ostalim, pitao je:
Zašto se važno odazvati popisu stanovništva i koje su sankcije za one koji to odbiju?
Važno je odazvati se Popisu kako bi dobili što točnije podatke o popisnim jedinicama: osobama, kućanstvima i stanovima.
Članak 46. Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2021 glasi:
Novčanom kaznom od 2000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako:
– odbije dati podatke o popisnim jedinicama iz članka 9. ovoga Zakona (članak 10. stavak 1.)
– prilikom davanja odgovora na pitanja u Popisu da netočne podatke (članak 10. stavak 2.)
– prilikom davanja odgovora na pitanja u Popisu da nepotpune podatke (članak 10. stavak 2.).
Članak 47.
Novčanom kaznom od 3000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba – popisivač ili druga osoba ovlaštena za Popis ako u popisni upitnik unese podatke različite od iskaza osobe koja daje podatke, zaključuju iz DZS-a.
Izvor:Narod.hr
Autor: MT/Foto: Deposit Photos
