Vijesti Najčitanije

Posljednje obraćanje predsjednice: ‘Ponosna sam na učinjeno. O mojem radu jednog dana govorit će povijest’

Posljednje obraćanje predsjednice: ‘Ponosna sam na učinjeno. O mojem radu jednog dana govorit će povijest’

Kolinda Grabar-Kitarović posljednji se put obratila javnosti kao hrvatska predsjednica. Njezin oproštajni govor možete pogledati u nastavku.

“Drage Hrvatice i Hrvati u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i diljem svijeta,
Dragi hrvatski državljani,

Na današnji dan prije pet godina položila sam predsjedničku prisegu. Obvezala sam se raditi na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Privodeći kraju svoj petogodišnji mandat, želim vam se obratiti riječima zahvale, optimizma i ponosa.

Hvala prije svega svim vama dragim državljankama i državljanima diljem domovine i svijeta. Hvala na suradnji čelnicima državnih i drugih institucija, mojim suradnicima, kao i svima koji ste mi upućivali riječi potpore ili kritike. Hvala svima koji ste mi iskazivali gostoprimstvo diljem domovine i svijeta.

Ponosna sam na učinjeno. Predsjedničku dužnost obnašala sam s dubokim uvjerenjem kako su političke, moralne i kulturne vrijednosti kojima smo se stoljećima vodili u borbi za nacionalnu slobodu i državnu neovisnost, a posebice u Domovinskom ratu, uporište izgradnji snažne države i pravednog društva. Interese hrvatskoga naroda, države i svih državljana branila sam i promicala dostojanstveno i odgovorno, kako mi je nalagao Ustav, iznad bilo čijih i bilo kakvih parcijalnih interesa. Ime Hrvatske i hrvatskoga naroda bilo mi je svetinja. O svima nama pa tako i o mojemu radu jednoga će dana, s potrebnim odmakom, objektivno progovoriti povijest.

Stanje u društvu i državi koje sam bila zatekla tražilo je od mene što jasnije određenje ključnih prioriteta državne politike, počevši od demografske revitalizacije i jačanja domovinske sigurnosti, preko ublažavanja društvenih podjela do čvršćeg pozicioniranja u međunarodnoj politici. Predlagala sam rješenja za probleme decentralizacije, ukupnog gospodarskog razvoja i ravnomjernog regionalnog razvoja, brendiranja, obrazovanja, socijalne pravde, iseljeništva, skrbi za Hrvate u Bosni i Hercegovini i susjednim državama, kao i vanjskopolitičke inicijative.

Osobitu pozornost posvetila sam našem međunarodnom položaju. On je danas bolji nego ikada. Smatrala sam kako našem članstvu u Europskoj uniji i NATO-savezu treba dati dodanu vrijednost. Stoga sam pokrenula Inicijativu triju mora. Time sam našoj vanjskoj politici u ruke dala kvalitetan alat jačanja hrvatskog položaja na međunarodnoj sceni, prije svega u okviru Srednje Europe i Mediterana. Hrvatska danas razmišlja hrvatski, a djeluje europski i globalno.

Ovo je jubilarna godina naše demokracije i pobjede u Domovinskom ratu. Ostvarili smo temeljne povijesne ciljeve i težnje. No čekaju nas novi, možda i veći izazovi. Koliko ćemo napredovati, ovisi o ciljevima koje postavimo i volji da ih ostvarimo.

Hrvatska koja živi, a ne umire; Hrvatska koja skrbi o svakom Hrvatu i svakom građaninu, Hrvatska koja je sigurna i koja čvrsto stoji u svijetu – to je Hrvatska koju sam željela i koju želim.

Čvrsto sam uvjerena kako nam temeljne odrednice politike nacionalne pomirbe i zajedništva i dalje moraju biti putokazi u izgradnji države. Izazovi s kojima se suočavamo, posebice demografski, i oni koji će doći, zahtijevaju i zahtijevat će od nas visok stupanj političkog suglasja i nacionalnog zajedništva.

Snažno sam promicala našu samosvijest. Hrvatska nije usputno stvorena – ona ima sve povijesne razloge postojati. Hrvatska nije mala, nemoćna, ni neuspješna država. Povlastica je u njoj živjeti. Ona je izraz najboljih odlika našega duha, nepresušno vrelo optimizma za budućnost.

Budućnost je u našim rukama. Njezino smo jamstvo svi mi, ali prije svega naša djeca i mladi. Oni zavrjeđuju najveću pažnju i skrb. Zato sam svoj mandat velikim dijelom posvetila njima. Otvorimo im perspektivu, pružimo im priliku za što bolje obrazovanje, za obiteljski život i roditeljstvo, za rad i profesionalni uspjeh.

Moramo se zajednički više posvetiti modernizaciji društva i države. Obrazovanje i sustav znanosti, državna uprava, politički sustav, socijalni i zdravstveni sustav – ta i druga područja traže odlučne reforme. Moramo graditi državu odgovorniju građanima, sa što manje administriranja i političkog arbitriranja, što je najveći generator korupcije. Država treba biti servis svojim državljanima, a ne represivni aparat, koji koči život i razvoj. Moramo promicati predodžbu moderne stabilne države, koja se hrabro nosi s izazovima i aktivno sudjeluje u međunarodnim procesima.

Svatko od nas u ostvarivanju tih ciljeva ima određenu dužnost i odgovornost. Osobno ću i dalje poticati duh zajedništva, društvene odgovornosti, optimizma i nacionalnog ponosa.

Bila sam vaš četvrti predsjednik i prva predsjednica. Za koji dan dužnost predsjednika preuzet će gospodin Zoran Milanović. Nadam se kako će i dalje jačati ustavni položaj i društveni ugled institucije Predsjednika Republike i umnožiti baštinu uspjeha svojih prethodnika. Želim mu svaki uspjeh jer će to biti hrvatski uspjeh.” – poručila je predsjednica.

Izvor:Narod.hr

#Kolinda Grabar-Kitarović #oproštajni govor

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.