Vijesti Top vijest

POVIJESNA PRESUDA SUDA EU: Krediti u francima proglašeni ništetnim, banke će morati vratiti novac!?

POVIJESNA PRESUDA SUDA EU: Krediti u francima proglašeni ništetnim, banke će morati vratiti novac!?
Sud Europske unije objavio je presudu vezanu uz slučaj rumunjskih dužnika u švicarskim francima u kojoj utvrđuje da kad odobrava kredit u stranoj valuti, banka “mora zajmoprimcu pružiti dovoljno informacija kako bi mu omogućila donošenje razborite i informirane odluke”. Riječ je presudi koja baca novo svjetlo na slučaj kreditiranja u švicarskim francima, a Udruga Franak već je proglašava povijesnom jer ona ne vrijedi samo za Rumunjsku, nego je obvezujuća za sve sudove država članica, objavio je Jutarnji list. To znači i za Vrhovni sud Hrvatske “koji uskoro treba donijeti presudu u ‘slučaju švicarac’”. U svibnju 2015. godine Vrhovni sud je donio odluku prema kojoj je valutnu klauzulu ocijenio zakonitom. Na nju se se žalile udruge Franak i Potrošač, a Ustavni sud je, iz procesnih razloga, odlučio vratiti obrazloženje odluke o primjenjivosti valutne klauzule u slučaju kredita u francima. U Udruzi Franak sada vjeruju da će nova odluka ići njima u korist, da će ugovaranje kredita s valutnom klauzulom biti proglašeno nepoštenim, a u konačnici i sami krediti ništetni. – Nakon ovakve odluke, te nedavne odluke Ustavnog suda, Vrhovni sud te nacionalni sudovi koji sude o ništetnosti tih ugovora više ne mogu odlučiti nikako drukčije te nekadašnji dužnici kredita u švicarskim francima s nestrpljenjem i optimizmom mogu iščekivati presudu Vrhovnog suda – navode “frankovci”. Valutna klauzula A što je zapravo rekao Europski sud kojem se za pomoć obratio rumunjski Žalbeni sud? Riječ je predmetu Ruxandra Paula Andriciuc i dr. protiv Banca Românească SA koji su se požalili nacionalnom sudu da je prilikom sklapanja ugovora banka svoj proizvod prikazivala pristrano jer je isticala isključivo koristi koje bi zajmoprimci od njih mogli mati, bez spominjanja njihovih mogućih rizika i vjerojatnosti njihova ostvarenja. Stoga, prema mišljenju zajmoprimaca, spornu ugovornu odredbu treba smatrati nepoštenom. U tom kontekstu rumunjski Žalbeni sud je zatražio objašnjenje “o opsegu obveze” banaka da klijente informiraju o tečajnom riziku povezanom s kreditima u stranoj valuti. Sud je utvrdio da se nepoštenost može ispitivati samo ako nije sastavljena jasno i razumljivo. Podsjeća također da zahtjev prema kojem ugovorna odredba mora biti sastavljena jasno i razumljivo također nalaže “da ugovor transparentno izloži konkretno funkcioniranje mehanizma na koji upućuje dotična odredba. Prema potrebi, ugovor također mora objasniti odnos između toga mehanizma i onog utvrđenog drugim odredbama, tako da potrošač na temelju točnih i razumljivih kriterija može procijeniti ekonomske posljedice koje iz toga za njega proizlaze”. – To pitanje mora ispitati rumunjski sud s obzirom na sve relevantne činjenične elemente, uključujući oglašavanje i informacije koje je zajmodavcu činio dostupnima u sklopu pregovora o sklapanju ugovora o kreditu – objašnjava Europski sud. U sličnom hrvatskom slučaju Vrhovni sud je valutnu klauzulu ocijenio zakonitom, navodeći da bi svakoj punoljetnoj, i prosječno opreznoj osobi trebalo biti jasno da se tijekom dugog razdoblja ne može očekivati da će prilike u društvu, posebno one ekonomske, ostati neizmijenjene, a one utječu i na tečaj valuta. Ništetni ugovori U Hrvatskoj udruzi banaka zasad nisu željeli komentirati presudu Europskog suda, ali podsjećaju i na presudu Vrhovnog suda u kojoj se kaže da je “valutna klauzula kao institut propisana Zakonom o obveznim odnosima te da se radi o općeprihvaćenom institutu u Republici Hrvatskoj koji se nalazi u svakodnevnoj primjeni…” Ostaje vidjeti kakvo će biti novo objašnjenje Vrhovnog suda u ovom slučaju. No, kad bi odlučio drukčije, u skladu s očekivanjima Udruge Franak, u njenoj interpretaciji to bi značilo da ugovori postaju ništetni te da im banke moraju vratiti svaku kunu koju su platili više nego što su kreditom dobili.
#EU #Sud #banke #povrat novca #krediti u francima #proglašeni ništatnima

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Top vijest

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Top vijest

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Top vijest

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Top vijest

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Top vijest

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Top vijest

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Top vijest

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Top vijest

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Top vijest

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Top vijest

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Top vijest

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.