POVIJESNI DAN: 15 godina čekamo - hoće li Srbija biti osuđena za genocid?

Radi se o drugoj takvoj presudi u povijesti ICJ-a koji je u slučaju tužbe BiH protiv Srbije 2007. utvrdio da Srbija nije kriva, iako se genocid na području Srebrenice dogodio i da Srbija nije dovoljno učinila da ga spriječi. Međunarodni sud pravde (ICJ) objavit će u utorak prijepodne presudu po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid u ratu u Hrvatskoj devedesetih godina. Čitanje presude počinje u 10 sati. Današnja presuda koju će izreći predsjednik ICJ-a Peter Tomka sa 17 članova u haškoj Palači mira označit će kraj procesa koji je pred najvišim UN-ovim sudom 1999. pokrenula Hrvatska. Petnaest i pol godina prošlo je otkako je Hrvatska tužila Srbiju za kršenje UN-ove Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida, tvrdeći da je Srbija počinila genocid nad Hrvatima u oružanoj agresiji od 1991. do 1995. Pred najvišim sudom UN-a Hrvatska je optužila Srbiju za smrt 12.500 ljudi, stradanje 7700 logoraša i uništenje 1500 vjerskih objekata na području Hrvatske. Srbija u protutužbi iz 2010. optužuje Hrvatsku za genocidnu kampanju u akciji Oluji u ljeto 1995. kad je protjerano 250.000 hrvatskih državljana srpske nacionalnosti. Prošle godine i jedna i druga strana pet su tjedana iznosile argumente u svojim tužbama. Hrvatska smatra da je Jugoslavija, a zatim i njena pravna sljedbenica Srbija kriva za genocid nad Hrvatima, navodeći slučajeve Vukovara, Škabrnje i još brojnih mjesta gdje su počinjeni ratni zločini nad hrvatskim stanovništvom. Srbija pak smatra Oluju genocidom i smišljenom akcijom za protjerivanje Srba s područja nekadašnje Krajine. S obzirom na povijest presuda ICJ-a koji je u slučaju tužbe BiH protiv Srbije 2007. utvrdio da Srbija nije kriva, iako se genocid na području Srebrenice dogodio i da Srbija nije dovoljno učinila da ga spriječi, te zbog činjenice da od 1945. niti jedna država nije osuđena za genocid, mnogi pravni stručnjaci vjeruju da velika je šansa da i jedna i druga tužba budu odbačene. "Mi smo u usmenoj raspravi dali svoj maksimum. Sad je na sudu da donese odluku uvažavajući argumente i svoje ranije stavove iz presude u slučaju BIH", izjavila je Hini glavna hrvatska pravna zastupnica Vesna Crnić-Grotić. "Vidjet ćemo koliko će sud odstupiti od tih svojih zaključaka", dodala je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke. Srbijanski pravni tim nada se da će hrvatska tužba biti odbijena. "Što se tiče protutužbe koja se odnosi na Oluju, ostavljamo sudu da ocijeni jesu li se u tim zločinima stekla bitna obilježja kaznenog djela genocida", rekao je nedavno šef srbijanskog pravnog tima Saša Obradović agenciji Tanjug. Presuda Međunarodnog suda pravde konačna je i obvezujuća. To znači da se ni Hrvatska niti Srbija na nju ne mogu žaliti te da moraju izvršiti sve eventualne obveze koje će sud izreći. Odšteta i povrat ukradenih umjetnina Hrvatska, kao i Srbija, traži i da joj Međunarodni sud pravde odredi odštetu. O njoj bi, najvjerojatnije, odlučio naknadno. Hrvatsku je postupak, koji se vodio u Haagu, stajao 28 milijuna kuna, a Srbiju oko šest milijuna kuna. Najviše novca potrošeno je na strane pravne stručnjake. Hrvatska od Beograda zahtijeva i povrat 25.000 umjetnina iz 45 muzeja, tisuću religijskih artefakata i privatnih arhiva i biblioteka. Želimo i istinu o 865 nestalih Hrvata.