Predstavljena knjiga “A Diary from the Croatian Diaspora/Dnevnik iz tuđine”

Knjiga “A Diary from the Croatian Diaspora/Dnevnik iz tuđine”, predstavljena u četvrtak u Hrvatskoj matici iseljenika, autentično je svjedočanstvo hrvatske emigrantkinje Vande Boras Podravac, njezina osobna priča o prilagodbi životu u novim sredinama, od Buenos Airesa do Canberre, ali i podsjećanje na stradanja hrvatskoga naroda u borbi za samostalnost. Kronološkim slijedom knjiga prati sudbinu obitelji Boras i Podravac, kroz jedanaest poglavlja, odnosno životnih etapa, od “Života u domovini”, preko “Najvećeg prosvjeda ikad održanog u Australiji” do “Kraja jednog trnovitog puta”. Građa je raspoređena na 180 stranica i ilustrirana sa sedamdesetak fotografskih zapisa te s bogatim prilogom faksimila pisama i ostalih dokumenata, uključivši i detaljno kazalo imena. “Dnevnik iz tuđine priča je jedne obične žene koja je na svom životnom putu  napravila velike, grandiozne stvari”, rekao je Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, koja je objavila engleski prijevod te knjige, čiji je izvornik na hrvatskom predstavljen  prije osam godina. “Vanda je već 64 godine u tuđini, no to nije bilo dovoljno da ona taj svijet doživi svojim, nego ga naziva tuđinom, o čemu piše priče i šalje ih ovdje, a Hrvatska matica iseljenika počašćena je da može predstaviti to djelo”, ocijenio je. Vanda Boras Podravac sociologinja je i aktivistica civilnih udruga hrvatske zajednice u Australiji, koja u svom radu prikazuje svijet izazova, poput jezičnih barijera ili kulturoloških razlika, koje je pred nju i njezinu obitelj postavio odlazak iz Senja i Hrvatske. Za svoj rad autorica je primila visoko odlikovanje Kraljice Elizabete II The Medal of the Order of Australia. O važnosti njezine uloge za Hrvatsku, kao dijela jake hrvatske zajednice u Australji govorio je izaslanik premijera Zvonko Milas koji smatra kako mnogi Hrvati dijele iskustva opisana u knjizi. “Knjiga ne zadivljuje samo svojom temom, nego i time što je autorica unijela svoju obiteljsku povijest, a velik dio hrvatskog naroda dijelio je takvu povijest i mnogi se Hrvati mogu prepoznati u događajima i osjećajima koje je autorica prenijela”, istaknuo je. Podsjetivši na snažno zalaganje hrvatskih iseljenika u Australiji, od uspješne borbe za materinji jezik 1980. godine do ostvarivanja samostalnosti, Milas je rekao kako je “Dnevnik iz tuđine” trajni podsjetnik na jednu istinu od koje nikada ne smijemo odustati. Sudbina autoričine obitelji kao sudbina tisuća Hrvata Predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović je ocijenio kako je tom “zanimljivom, iskreno pisanom, pouzdanom i iscrpno knjigom autobiografskog karaktera” Vanda Boras Podravac obogatila povijesnu literaturu hrvatskog iseljeništva nakon Drugog svjetskog rata. S podnaslovom “Stradanja hrvatskaog naroda u 20. stoljeću gledana kroz prizmu jedne hrvatske obitelji” iskazana je dramatika i tragika hrvatskog iseljeništva jer se ta dramatičnost najsnažnije izražava u sudbini konkretne obitelji. “Prikazujući sudbinu svoje obitelji s pravom želi upozoriti kako je sličnu sudbinu imalo na stotine tisuća protjeranih i izbjeglih hrvatskih obitelji iz matične zemlje”, naglasio je. Vidmarović smatra kako je autoričin životni put ujedno povijest stradanja, diskriminacije, patnji, ubijanja, progona i bježanja u tuđinu, i sve to zbog nacionalne svijesti i želje za životom u slobodnoj državi. Urednica  Vesna Kukavica je napomenula kako tu knjigu odlikuje jezgrovit stil i profinjeni identitetski  narativ, oblikovan od  uspona i padova koje je doživjela na krivudavoj migrantskoj ruti preko pola zemaljske kugle, konstruiravši upečatljivu tekstualnu kompoziciju vlastitog života. “Autorica je bila pravi čovjek na pravom mjestu u sudbonosnome vremenu hrvatske borbe za neovisnost i međunarodnu afirmaciju”, dodala je. Vanda Boras Podravac (Otočac, 1930.) potječe iz stare senjske obitelji. Zbog političkog progona 1954. odlazi u Argentinu gdje živi do 1961. kada sa suprugom i djecom odlazi u Australiju. Od 1969. godine živi u Canberri, gdje je radila u državnoj službi do umirovljenja. Studirala je socijalne studije, diplomirala sociologiju i administraciju te ni godina bila aktivna u radu hrvatske zajednice. Za svoj rad autorica primila je visoko odlikovanje Kraljice Elizabete II The Medal of the Order of Australia. Po njezinim riječima, u knjizi je pokušala sažeti sve ono što su doživjeli u domovini i izvan nje u vremenima o kojima se malo zna i još manje piše, no dobit će uvid u to kakve su prepreke premostili, ne samo pomažući jedni drugima u stranoj zemlji nego i pomažući u vraćanju dostojanstva domovini koje je bilo pogođeno antihrvatskom propagandom. Hina