Predstavljeni rezultati sveobuhvatnog istraživanja o braniteljskoj i stradalničkoj populaciji

Rezultate su prezentirali predstavnici Instituta Pilar, koji su u razdoblju od deset mjeseci pripremali i terenski provodili istraživanje s ciljem utvrđivanja postojećeg stanja, potreba i poteškoća ove populacije

U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar 16. listopada 2018. godine u Hotelu Westin predstavljeni su rezultati Istraživanja potreba i kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji koje je provedeno u sklopu projekta Ministarstva „Program psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata – Faza 1“, ukupne vrijednosti 1,7 milijuna kuna, koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda. Istraživanje je provedeno na uzorku od pet tisuća hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata te članova njihovih obitelji. Sudionicima se uvodno obratio ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji je naglasio značaj istraživanja kao prvog sveobuhvatnog istraživanja na tako velikom uzorku braniteljske i stradalničke populacije. „Protekom godina i starenjem populacije mijenjaju se i njihove potrebe, a sukladno tome i sustav pružanja skrbi potrebno je konstantno razvijati. Stoga smo i inicirali ovo istraživanje kako bismo imali relevantne podatke koji će doprinijeti poboljšanju kvalitete pružanja usluga hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji“, pojasnio je ministar Medved. Rezultate istraživanja prezentirali su predstavnici Instituta Pilar, koji su u razdoblju od deset mjeseci pripremali i terenski provodili istraživanje čiji je temeljni cilj bio utvrditi postojeće stanje, potrebe i poteškoće s kojima se suočavaju hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata te članovi njihovih obitelji. Pritom je poseban naglasak stavljen na kvalitetu života i ispitivanje postojanja potrebe za psihosocijalnom potporom i potporom šire zajednice. Anketno ispitivanje obuhvatilo je osam ključnih tema, a zaključci istraživača opovrgnuli su neke od učestalih predrasuda o braniteljskoj i stradalničkoj populaciji koji se pojavljuju u javnosti. Rezultati istraživanja pokazali su nužnost razvijanja novih aktivnosti poput programa poboljšanja fizičkog i psihičkog zdravlja, usmjerenih na smanjivanje čimbenika rizika za nastanak bolesti, unaprjeđenja mentalnog zdravlja, nove vrste radionica i podrške, poput pružanja podrške obiteljima hrvatskih branitelja u potrebi, promocije obiteljskih vrijednosti i uloge obitelji u zajednici, podrške hrvatskim braniteljima samcima, kao i onima koji su socijalno isključeni te provedbe novih znanstvenih istraživanja. Dobiveni rezultati omogućuju i cjelovit pogled na Domovinski rat u zadanom vremenskom i prostornom kontekstu. Na temelju obilježja braniteljske populacije vidljivo je kako su se početkom devedesetih godina u rat uključivali pretežito mladi ili vrlo mladi ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a u većem broju oni iz ratom zahvaćenih područja. Njihovo uključivanje bilo je dragovoljno te su podnijeli glavni teret rata, a glavni i jedini motiv bila im je pritom obrana Republike Hrvatske od agresije. Iz rezultata ovog istraživanja jasno je vidljivo da je populacija branitelja koja je podnijela glavni teret rata te koja ima i više zasluga ujedno pretrpjela najveće ugroze zdravlja te ratne traume i njihove posljedice. To se odnosi i na članove njihovih obitelji i stradalnike. Znanstveni tim u konačnici donosi zaključak kako rezultati ovog istraživanja jasno pokazuju zašto je važno isticati da je Domovinski rat temelj na kojem je stvorena samostalna i demokratska Republika Hrvatska. Stoga je svako negiranje i stigmatiziranje takvog tumačenja i značenja Domovinskog rata te tereta koji su podnijeli hrvatski branitelji, članovi njihovih obitelji i stradalnici posve neutemeljeno i neopravdano. Predstavljanjem rezultata istraživanja završen je EU projekt Program psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata – Faza 1 koji se provodio 20 mjeseci. U sklopu projekta Ministarstvo je formiralo stručnu radnu skupinu koja je temeljem rezultata istraživanja izradila prijedloge programa usmjerenih na psihosocijalno osnaživanje branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Ti će se programi prvenstveno provoditi u drugoj i trećoj fazi projekta, koji će se također sufinancirati sredstvima EU fondova i za čiju je namjenu na raspolaganju 160 milijuna kuna.