Vijesti Najčitanije
Premijerno prikazan dokumentarni film “Oteto djetinjstvo”
Dokumentarni film “Oteto djetinjstvo”, mr. don Pave Crnjca, rektora zagrebačke crkve Corpus Domini, rodom iz Rame, prikazan je premijerno 5. ožujka u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskog pastoralnog instituta. Snimatelj je bio Pavao Vranjicani a načinjen je u produkciji Ramske zajednice u Zagrebu.
U središtu filma je 686 djece koja su poslije četničkog pokolja u Rami 1942. i gladi 1943. godine spašena od ostatka ratnih strahota tako što su odvedena na prehranu u Zagreb i okolicu. Film je vrijedno i originalno svjedočanstvo koje od zaborava trga potresne priče više stotina ramskih dječaka i djevojčica koji su u ratnoj oluji 1942. i 1943. godine kao malodobna djeca bili prinuđeni napustiti rodni dom te su odvedeni u Zagreb i okolicu.
Mnogi od njih vratili su se poslije II. svjetskog rata svojim domovima, a znatan dio njih ostao je u domovima kod novih obitelji po kontinentalnoj Hrvatskoj. Mnogi su zadržali svoj identitet, mnogima se, jer su bili premali da znaju tko su i odakle su, izgubilo ime i prezime te su ih dobili po posvojiteljima. Kako su rasli, što su proživljavali i kakvo je njihovo sjećanje, saznaje se iz živog i potresnog svjedočenja u filmu „Oteto djetinjstvo” tada djece, a danas, nakon više od sedamdeset godina, već staraca i starica. O filmu su govorili Šimun Babić, predsjednik Ramske zajednice koja je producent filma, mons. Juraj Batelja, vicepostulator kauze bl. Alojzija Stepinca, koji je iscrpno prikazao lik blaženika u svjetlu prave djelotvorne kršćanske ljubavi. Istaknuo je veliku i nesebičnu ljubav koju je bl. Stepinac imao prema svima u potrebi, a osobito spram onih najmanjih i nemoćnih, djece, te je i ovom prigodom, pobrinuvši se na najbolji i najtopliji način za prognanu i izgladnjelu ramsku djecu, daleko od roditeljskoga doma, iskazao im u Zagrebu, osobno i putem Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, toplinu i ljubav.
O filmu je govorio i dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, korijenima iz Rane, a fra Mijo Džolan, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira u Splitu,koji zbog nevremena nije mogao doći iz Splita, poslao je pismo. Na kraju je govorio i autor filma, don Pavao Crnjac. Voditeljica je bila Tanja Baran.
